Dnevnik navodi da će 15 posto ići u obrazovanje, 12 posto u energetsku obnovu zgrada oštećenih potresom, deset posto u javnu upravu i pravosuđe, pet posto u zdravstvo te četiri posto u tržište rada i socijalnu zaštitu.

Komisija je predvidjela u tom posebnom financijskom paketu, osmišljenom radi oporavka Unije od koronakrize, da Hrvatska može koristiti još i 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova, ali kako objašnjava premijerov savjetnik i nacionalni koordinator za NPOO Zvonimir Savić, to zasad neće tražiti.

Aplicirati se za zajmove može do kraja 2023., s novim setom reformi i investicija. Što se pak tiče aktualnog nacrta plana, o kojem još slijede konzultacije na domaćem i bruxelleskom terenu, planiran je na 49 milijardi kuna (iako je zapravo dostupno 47,5 milijardi kuna, a "višak" je za svaki slučaj, ako neka od investicija ispadne) i mora biti usuglašen i finaliziran do kraja travnja.

Za godinu dana, kako objašnjava Savić, slijedit će prva revizija, a sve investicije i reforme moraju biti završene do kraja kolovoza 2026. godine.

To je, ujedno, bio i jedan od kriterija kojim su se vodili u sastavljanju nacrta NPOO-a, a također i da podupiru zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, što je predviđeno Programom Vlade 2020. - 2024., Nacionalnim programom reformi 2020., preporukama Vijeća EU ili Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine.

No, iz sažetka NPOO-a koji je dostupan javnosti još nije vidljivo koliko će koja investicija doista stajati, a cjelokupni tekst nacrta, trenutno na više od 600 stranica, nije objavljen.

Savić objašnjava kako je razlog to što sve tek moraju detaljno usuglasiti s Komisijom, a kao poseban izazov pritom navodi i pregovore koje vode o što većem iznosu za izravne financijske instrumente i potpore koje će se pružati za privatne investicije. Svakako, to neće moći biti 50 posto ukupno dostupnog iznosa, poručuje, koliko su tražili poslodavci okupljeni u HUP-u, donosi Jutarnji list.