Georgieva kaže da će globalni BDP ove godine biti pola posto manji nego u 2022., no dobra je vijest to da će aktivnosti biti najsporije u ovoj godini te se od 2024. ponovno očekuje rast. Inače, MMF je od kolovoza 2021. tri puta smanjivao procjene gospodarskog rasta na globalnoj razini.

Šefica MMF-a kaže da su trenutno najveći izazovi inflacija i podizanje kamata, što je daleko od završetka.

'Centralne banke moraju biti oprezne i ne smiju prerano podići nogu s kočnice', dodala je. Prošlog tjedna, podsjetimo, inflacija u SAD-u pala je na najniže razine od listopada 2021. dok je u eurozoni, čija je i Hrvatska članica, pala drugi mjesec zaredom.

Po pitanju Kine, MMF prognozira da će njeno gospodarstvo nastaviti rasti, ali više neće zauzimati golem dio globalne privrede, kao što je to bio slučaj u nedavnoj povijesti.

'Kineski rast više neće činiti 40 posto globalnog rasta, to se više neće događati', komentirala je šefica MMF-a nakon što je Kina objavila da ima prvi ispodprosječan gospodarski rast u proteklih 40 godina. Čak i ako nastavi s politikom otvaranja zemlje nakon pandemije covida, njen će rast na kraju godine iznositi 4,4, posto, dodala je, što je daleko od stopa od šest ili sedam posto, po kojima je rasla prije pandemije.

Na tragu je to i dan ranije objavljenog MMF-ova istraživanja koje pokazuje da će fragmentacija globalne ekonomije nakon pandemije covida i početka rata u Ukrajini smanjiti globalni BDP za sedam posto.

To istraživanje kaže da zbog rata i koronavirusa sve više zemalja gleda u svoje dvorište te se počinju kidati trgovinske veze koje su postojale desetljećima.

Sedam posto svjetskog BDP-a u ovom trenutku jednako je godišnjem BDP-u Njemačke ili Japana, poručuju iz MMF-a, uz napomenu da je fragmentacija svijeta 'gordijski čvor pun izazova'.