Čelnici sindikalnih središnjica nisu se uspjeli dogovoriti oko imena novog predsjednika Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) iz sindikalnih redova, pa bi o tome na sjednici GSV-a u ponedjeljak mogli odlučivati predstavnici vlade i poslodavaca.
Na sastanku koordinacije pet sindikalnih središnjica većinom glasova 3:2 za novog čelnika nacionalnog tripartitnog tijela u idućih godinu dana izabran je Damir Jakuš iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH), no Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ne prihvaćaju takvu odluku.
Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević rekao je danas kako je obavijestio socijalne partnere da sindikati nisu postigli konsenzus oko tog pitanja, kao što je to dosad uvijek bio slučaj, te im je predložio da ulogu predsjedavajućeg GSV-a preuzme netko iz redova vlade ili poslodavaca.
Pri sindikalnom glasovanju nije poštivan redoslijed po kojem je HUS trebao doći na red za predsjednika GSV-a, a preglasani smo od sindikata koji većinom okupljaju zaposlene u državnom i javnom sektoru, rekao je Matijašević.
Osim toga, URSH nema kadrovskih kapaciteta za kvalitetno obavljanje te dužnosti, tvrdi Matijašević uz napomenu da nema ništa osobno protiv URSH-ova predsjednika Jakuša.
I predsjednica SSSH-a Ana Knežević smatra da bi po logici stvari, zbog gospodarske krize, na red trebao doći predstavnik sindikata iz gospodarstva, a njih najviše okuplja upravo SSSH.
Unatoč tome što je kriza najviše pogodila gospodarski sektor, mi se od studenog uglavnom bavimo plaćama javnih i državnih službi, kaže Knežević dodajući da bi predstavnik SSSH-a na dnevni red GSV-a stavljao goruće teme iz gospodarstva.
No, dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić upozorava da je Jakuš izglasan većinom glasova, pa je poštivanje takve odluke nužno i radi poštivanja elementarnih demokratskih principa.
"Kada je trebalo izglasati Matijaševića u Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju onda je sustav glasovanja bio dobar, kao i kada smo izglasali Anu Knežević u Nacionalni odbor za europske integracije", rekao je Ribić.
Socijalni partneri trebaju prihvatiti odluku većine među sindikatima, u protivnom bi se vlada i poslodavci upustili u manipulaciju koju nećemo tolerirati, dodao je Ribić.
Sindikati bi na sjednici GSV-a u ponedjeljak trebali ponuditi svoje prijedloge u vezi vladinih Smjernica za vođenje usklađene politike plaća i cijena, kojima vlada predlaže zamrzavanje plaća u javnom i državnom sektoru na razini prošle godine, uz zadržavanje postojeće razine plaća u privatnom sektoru.
Neke središnjice, poput Nezavisnih hrvatskih sindikata, već su najavile da neće ponuditi nikakav protuprijedlog jer smatraju da se plaće trebaju i dalje utvrđivati isključivo kolektivnim ugovorima, a za druge je sporan dio koji se odnosi na minimalnu plaću.
Vlada, naime, predlaže da se minimalna plaća utvrđuje u skladu s realnim okolnostima, pa su se pojavile spekulacije kako bi to značilo zamrzavanje ili čak smanjenje minimalne plaće u ovoj godini.
Damir Jakuš kaže kako minimalna plaća osigurava minimum dostojanstva i egzistencije za brojne radnike pa o tome ne može biti pregovora, dok Ana Knežević smatra kako bi minimalac trebao ostati na dosadašnjoj razini.
Iako bi minimalna plaća trebala u lipnju porasti za 2,4 posto, koliko je rastao BDP prošle godine, bolje je da se sada ne povećava jer to dobar dio tvrtki, pogotovo u tekstilnoj i drvnoj industriji, ne bi mogao financijski podnijeti, upozorava Knežević.
