U noći s nedjelje na ponedjeljak u dijelu plinovoda Sjeverni tok koji prolazi kroz podmorje, a kojim se transportira ruski plin u Njemačku, pao je sa 105 na sedam bara. Curenje plina u svojim je teritorijalnim vodama registrirala Danska, a nešto kasnije i Švedska. Iako su iz njemačkog ministarstva gospodarstva u ponedjeljak navečer priopćili da je uzrok curenja plina nepoznat, danas njemački mediji, pozivajući se na izvore iz sigurnosnih krugova, tvrde da je u pitanju - sabotaža
Kako izvještava Tagesspiegel, pozivajući se na sigurnosne krugove, savezne vlasti na sabotažu sumnjaju na temelju tri čimbenika - vremena oštećenja, tri zahvaćena voda i ogromnog pada tlaka u Sjevernom toku 1. 'Ne možemo zamisliti scenarij drukčiji od ciljanog napada', rekao je izvor upoznat s ocjenom savezne vlade i saveznih vlasti.
Operator plinovoda Sjeverni tok 1 za njemačku je agenciju DPA potvrdio da su na obe cijevi registrirane rupe, zbog čega je kapacitet 'neplanirano' smanjen na 0%. Prije toga je uočen pad pritiska i na cijevima Sjeverni tok 2.
Stručnjak iz redova Zelenih koji čine koalicijsku vlast, Jürgen Trittin, također ocjenjuje da je curenje plina u Sjevernom toku 2 bio posljedica najmernog oštećenja. 'Naftovod je relativno nov i izgrađen od čvrstog i dobrog njemačkog čelika. Ako takav cjevovod iznenada procuri, onda je moralo doći do nasilnog prekida ovog cjevovoda', kaže Trittin za jutarnji program televizije nTV.
Takav napad na morsko dno izrazito je komplicirana operacija. Mora se izvesti sa specijalnim snagama, primjerice mornaričkim roniocima, ili podmornicom, navode krugovi upućeni u prve procjene situacije. Dođe li do privremenog isključenja plinovoda Sjeverni tok, isporuke plina iz Rusije u Njemačku i srednju Europu bile bi moguće samo preko veze Yamal preko Poljske ili ukrajinske mreže plinovoda.
Prema Tagesspiegelu, kad je riječ o autoru napada, raspravlja se o dvije mogućnosti. S jedne strane, iza toga bi mogle stajati ukrajinske snage ili snage povezane s Ukrajinom. S druge strane, to bi mogla biti takozvana operacija pod lažnom zastavom od strane Rusije kako bi potaknula dodatnu neizvjesnost i eventualno ponovno podigla cijene plina.
Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.
Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led i pokušava pronaći nove izvore nabave plina.
U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina, navodi Reuters.
Plinovod je okupio ruski Gazprom, njemački E.ON i Wintershall Deau, nizozemski Gasunie i francuski Engie, ali su mnogi partneri odustali od sudjelovanja zbog ruske invazije na Ukrajinu.