Vlasti u Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Finskoj i Rusiji odmah su obaviještene, dodao je Ulrich Lissek, glasnogovornik operatera čije je sjedište u Švicarskoj.

U noći s nedjelje na ponedjeljak tlak je u dijelu plinovoda koji prolazi kroz podmorje pao sa 105 na sedam bara.

"Negdje sigurno postoji rupa, samo nitko ne zna gdje”, kazao je Lissek, dodajući da je istraga u tijeku.

U njemačkom ministarstvu tvrde da ne znaju uzrok.

"Trenutno smo u kontaktu s regulatorima kako bismo razjasnili situaciju. Još nije jasan uzrok ni točne činjenice", stoji u priopćenju ministarstva gospodarstva.

Kompanija koja upravlja plinovodom tvrdi da plin ne curi u Lubminu, na sjevernu Njemačke.

"Da curi u Lubminu, čuli biste", rekao je glasnogovornik.

Naknadno je Danska utvrdila curenje kod otoka Bronholm, javlja Reuters, a pomorske vlasti navele su da je curenje opasno brodski promet u tom području Baltičkog mora.

Gazprom je poručio da pitanja o incidentu treba proslijediti operatoru, koji je pred sudom u Švicarskoj zatražio zaštitu od vjerovnika. Sud mu je nedavno produljio rok za restrukturiranje financija.

Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.

Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led i pokušava pronaći nove izvore nabave plina.

U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina, navodi Reuters.

Plinovod je okupio ruski Gazprom, njemački E.ON i Wintershall Deau, nizozemski Gasunie i francuski Engie, ali su mnogi partneri odustali od sudjelovanja zbog ruske invazije na Ukrajinu.