Državne energetske kompanije, ruski Gazprom i China National Petroleum Corp., grade plinovod nazvan Snaga Sibira oko osam godina, a u povijesnom sporazumu 2014. godine dogovoreno je da će u idućih 30 godina taj ruski energetski gigant opskrbljivati plinom Kinu.

Novi plinovod na relaciji Kina - Rusija dolazi u trenutku u kojem Europska unija namjerava smanjiti dvije trećine svog uvoza ruskog plina uslijed rata u Ukrajini koji je uzrokovao rast cijena energenata i posljedično energetsku krizu. Kina je tražila diversifikaciju svojih izvora energije, a Peking je odbio osuditi Moskvu za invaziju na Ukrajinu 24. veljače.

Opseg kinesko-ruskog plinovoda pokazuje da je to samo jedna od mnogih energetskih opcija za Peking. Iako je Rusija navodno uložila 55 milijardi dolara u svoj sporazum o plinovodu s Kinom, uvoz prirodnog plina njime iznosio je samo 3,81 milijardu dolara od prosinca 2019., prema podacima kineske carine od lipnja, piše CNBC.

Tempo kineskih kupnji ubrzao se u prvoj polovici ove godine, točnije gotovo se utrostručio u odnosu na godinu prije, na 1,66 milijardi dolara, pokazuju podaci. No kineski uvoz plina iz Turkmenistana tijekom tog razdoblja bio je daleko veći, 4,52 milijarde dolara, što je 52 posto više nego prije godinu dana, pokazuju podaci. Prirodni plin ostaje mali dio kineskog uvoza energije, a koji uglavnom čini sirova nafta.

Ciljaju na 38 milijardi kubičnih metara plina u sljedećih 25 godina?

Prema obujmu, Gazpromov izvoz plina u Kinu plinovodom porastao je za 63,4 posto, na 7,5 milijardi kubičnih metara, u prvoj polovici godine, prema ruskoj novinskoj agenciji Interfax. Izvorni ugovor ciljao je na 38 milijardi kubičnih metara godišnje isporuke u nadolazećim desetljećima. U izvješću Interfaxa stoji da je Gazpromov ukupni izvoz u zemlje koje nisu bile dio Sovjetskog Saveza pao za 31 posto, na 68,9 milijardi kubičnih metara, u prvih šest mjeseci ove godine.

Početkom veljače Kina i Rusija proširile su svoj godišnji ugovor o kupnji plina za 10 milijardi kubičnih metara – nisu precizirale kada će se to dogoditi, ali su navele da je to 'dugoročni ugovor'. Reuters je procijenio dodatnu prodaju u vrijednosti od 37,5 milijardi dolara tijekom 25 godina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je gradnju plinovoda Snaga Sibira 2. On bi trebao povezati Kinu s poluotokom Jamal, na kojem se nalaze najveće ruske zalihe plina. Godišnje bi kroz Mongoliju u Kinu trebalo biti dopremljeno 50 milijardi kubičnih metara plina te bi od 2030. počeo stizati u sjeveroistočni dio te države. Prošlog listopada Mongolija i Gazprom priopćili su da su dogovorene rute. Mongolija je ustvrdila da bi gradnja plinovoda Snaga Sibira 2 mogla početi 2024. godine.

Suradnja na razvoju nuklearne energije

Kina i Rusija također surađuju na razvoju nuklearne energije. U svibnju 2021. kineski predsjednik Xi Jinping i Putin razgovarali su virtualno o zajedničkim projektima dviju nuklearnih elektrana u Kini.

Velik dio kineske energije još uvijek dolazi iz ugljena, čija se većina proizvodi u Kini, no posljednjih mjeseci ta država kupuje više ruskog ugljena, a on je u prodaji s popustom jer mnoge druge zemlje planiraju sankcije i na tu robu.