Cijela Europa sa zebnjom je gledala prema Moskvi koja je ipak odlučila da će plin poteći plinovodom Sjeverni tok 1. Plinovod je do danas, naime, bio na redovitom održavanju koje nije prošlo bez kontroverzi.

Dio opreme koju je bilo potrebno servisirati otišao je na popravak u Kanadu preko njemačkog Siemensa. No Kanađani koji gađaju Putina teškim sankcijama odlučili su da reparirane turbine ne mogu vratiti sa servisa jer bi time pomogli Kremlju. Nakon što se uplela europska diplomacija Kanađani su popustili i vratili opremu jer su zaključili da bi bez ruskog plina njemačko, ali i europsko gospodarstvo, teško stradalo.

Katastrofa s plinom je izbjegnuta, barem zasad. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od srijede, uz potpunu obustavu ruskog plina EU, njegova potrošnja u srednjoj i istočnoj Europi mogla bi pasti od 15 do 40 posto, a na razini EU-a BDP bi mogao pasti od 1,8 do 2,7 posto.

Ni šefovi Europske komisije više ne vjeruju Putinu, zbog čega su u srijedu predstavili plan 'Štedi plin za sigurniju zimu', čiji je cilj dobrovoljnim mjerama štednje smanjiti potrošnju plina za 15 posto od 1. kolovoza do kraja ožujka iduće godine. Komisija je također pozvala države članice da pokrenu javnu kampanju za podizanje svijesti o potrebi smanjenja grijanja i hlađenja. Države članice mogle bi, primjerice, odrediti da se javne zgrade griju za nekoliko stupnjeva manje ili da se smanji intenzitet hlađenja tijekom ljetnih mjeseci.

Manja potrošnja plina možda i za koji postotni poen sruši inflaciju, s kojom bi se danas trebala početi obračunavati Europska središnja banka (ECB).

Kao što je vidljivo u grafu ispod, kamate ECB-a po kojima središnja banka posuđuje novac poslovnim bankama na nuli su već dug niz godina, dok je inflacija ove godine eksplodirala. Eksplodirala je i bilanca ECB-a kroz dugogodišnje programe poticanja gospodarstva eurozone i otkupe obveznica, što su samo maštoviti termini za štampanje novca.

Očekuje se da će ECB podići ključnu kamatu za četvrtinu ili pola postotnog poena sa sadašnje nule. Kako piše ekonomist Velimir Šonje u svojem blogu, 'ako bi depozitna stopa i otišla na 0,25 posto, to ne bi bilo veliko iznenađenje. No rast stope refinanciranja (MRO) na pola posto bio bi veliko iznenađenje, koje ne treba očekivati'.

Šonje argumentira da centralne banke na istoku Europe, koje nisu dio eurozone, već neko vrijeme dižu kamate i time ne postižu ništa. Dodatno, potražnja u eurozoni još uvijek nije dovoljno jaka, niti je sustigla razine iz 2019., pa nema ni smisla zatrpavati kanal bankarskih kredita visokim kamatama, a konačno kaže da je najveći izvor neizvjesnosti na tržištu opskrba plinom iz Rusije pa središnji bankari moraju uzeti u obzir i taj faktor.

Prije tjedan dana euro je pao na vrijednost manju od jednog dolara prvi put od uvođenja zajedničke valute. U međuvremenu je ojačao te se sad kreće na oko 1,025 dolara za jedan euro.

Istraživanje koje je proveo ECB pokazalo je da su banke u drugom ovogodišnjem kvartalu već postrožile uvjete kreditiranja kako za kućanstva, tako i za tvrtke. Uvjeti za dodjelu stambenih kredita znatno su postroženi u razdoblju od travnja do lipnja, navele su banke u anketi ECB-a. Umjereno su pak postroženi uvjeti za potrošačke i druge kredite kućanstvima.