Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) upozorava na stalni porast cijena hrane unazad nekoliko godina, glad i siromaštvo, a u Hrvatskoj još uvijek nije jasno kamo su i kako, početkom 2010. godine, nestale kompletne državne zalihe žita iz Đakovštine, najvećih silosa u državi
U svijetu, mjeri se i cijeni svako zrno. Indeks cijena hrane FAO-a pokazuje da troškovi prehrane rastu neprestano od 2003. godine, od kada se do danas gotovo udvostručio. Najviše plaćaju siromašni – u Gani, Pakistanu i Tadžikistanu na hranu odlazi preko 70 posto primanja, u Bangladešu i Vijetnamu nešto manje, a u Gvatemali oko 60 posto, pokazao je ovogodišnji izvještaj FAO-a predstavljen danas na osječkoj konferenciji Hrvatske agencije za hranu (HAH).
Dmitry Zvyagintsev, direktor regionalnog ureda FAO-a, govorio je o uzrocima porasta cijena, među kojima su povećanje proizvodnje biogoriva, klimatske promjene i gospodarski rast nekadašnjih zemalja u razvoju.
Nije rečeno ništa o nepravednom svjetskom tržištu hrane diktiranom prema potrebama velikih kompanija, koje omogućavaju da čak i Somalija s deset milijuna gladnih izvozi hranu.
Miroslav Božić, ravnatelj uprave za poljoprivrednu politiku rekao je da je apsurdno što i jeftina hrana 2003. godine, a i poskupljenja od 2008. godine jednako pogubno utječu na siromašne. Pojeftinjenjem bankrotiraju prvo mali proizvođači, a skupoćom mali potrošači. Tržišnim turbulencijama očito se okorištava netko drugi.
'Siromašni i gladni uvijek stradavaju. Bogate zemlje svakodnevno isplaćuje milijardu dolara subvencija svojim poljoprivrednicima, 365 milijardi dolara godišnje. To nije tržišno gospodarstvo', ustvrdio je Božić.
Prema Božićevim proračunima, u Hrvatskoj subvencije uglavnom odlaze na pokrivanje šteta. 'Iznos isplaćen za poticaje tijekom proteklih godina, gotovo je jednak iznosu prijavljenih šteta od elementarnih nepogoda.'
Međutim, Hrvatska kao zemlja sa 4,5 milijuna stanovnika i oko 1,2 milijuna hektara obrađivanih površina (preko tri milijuna hektara, sa zapuštenim zemljištem), mnogo šanse ima za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i povećanje produktivnosti. U usporedbi s EU-om, u hrvatskoj poljoprivredi zaposleno je 1,83 posto poljoprivredne radne snage od ukupnoj broja zaposlenog u EU-u, a proizvodimo samo 0,83 posto proizvoda s istog područja.
U skladu s tim, nakon priključenja EU-u, za poljoprivredu dobivat ćemo 0,83 posto sredstava iz agro-budžeta. 'Ali zato za ruralni razvoj imamo predviđenu gotovo dvostruko veću omotnicu – 2,42 posto europskog budžeta za poljoprivredu', poručio je Božić.
