Slijedi Sjevernobački okrug, gdje su cijene bile u prosjeku 9550 eura, u sjevernom Banatu 7600 eura po hektaru, u južnom Banatu 7250, a u srednjem Banatu 6900, što je malo skuplje nego prošle godine, ali jeftinije nego 2019.

Međutim, u drugim dijelovima Srbije stanje na tržištu oranica nije ni približno takvo na sjeveru zemlje. Cijene poljoprivrednog zemljišta u Šumadiji, zapadnoj, južnoj i istočnoj Srbiji, kao i u beogradskoj regiji, stagniraju, pa čak i padaju u posljednje tri godine, piše Politika.

U tim dijelovima zemlje prosječne cijene po hektaru kreću se od 2.750 eura (u južnoj i istočnoj Srbiji) do 3.700 u beogradskoj regiji.

Ovi iznosi za plodnu vojvođansku zemlju sve su bliži, ako ne i veći, u odnosu na mnoge zemlje Europske unije. Prema posljednjem izvješću europske statistike, cijene poljoprivrednog zemljišta u državama članicama značajno se razlikuju.

Kako je nedavno objavio Agroklub, oranice se u Hrvatskoj još uvijek mogu kupiti za manje od 4000 eura po hektaru. Prosječna cijena u toj zemlji je 3.395 eura i najniža je u Europskoj uniji. Navodi se, međutim, da će stranci za dvije godine moći kupiti hrvatsko zemljište, zbog čega cijene već počinju rasti. Neke parcele koštaju 15.000 eura po hektaru.

Istodobno, hektar u Nizozemskoj, prema posljednjim europskim statistikama, u prosjeku košta gotovo 70.000 eura. U Italiji je 34.156, dok je u Sloveniji cijena već upola niža. Hektar zemlje u Španjolskoj i Grčkoj u prosjeku iznosi oko 12.000 eura, a u Bugarskoj i Rumunjskoj oko 5.000. Za manje od 4.000 eura zemljište se može kupiti u Latviji i Estoniji.

To su prosječne cijene po zemljama, dok bi zemljište u nekim plodnim regijama pojedinih zemalja trebalo platiti nekoliko puta više nego na državnoj razini, što je slučaj i u Srbiji.

Inače, izvješće RGA pokazuje da je udio poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj trgovini nekretninama u Srbiji iznosio 12 posto.