Supermoderni plastenik podigao je u Klokočeviku kod Slavonskog Broda, a već nakon prve berbe, susreo se s apsurdnom situacijom. Naime, da je trešnje sadio na otvorenom, Ministarstvo poljoprivrede to bi mu priznalo kao složenu investiciju, no spomenuti projekt trešanja pod plastenikom, u koji je uložio pet i pol milijuna kuna, isto je Ministarstvo priznalo tek kao jednostavnu investiciju, pod izlikom da pravilnik ne poznaje voće u plasteniku.

Zbog takve klasifikacije, Ružić kaže da može računati i na znatno manji iznos investicijske potpore, koja može iznositi do 40 posto od ukupne vrijednosti za investicije koje pripadaju skupini jednostavnih, što konkretno znači da najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini, za jednostavnu investiciju iznosi do 500.000 kuna, dok je za složene investicije, u koje spada sadnja voćaka na otvorenom, najviši iznos potpore čak tri i pol milijuna kuna.

'U projekt plastenika s trešnjama uložio sam četiri milijuna kuna vlastitih sredstava te milijun i pol kuna kredita, no iako je taj projekt naišao na velik interes voćara iz susjednih zemalja, pa čak i brojnih svjetskih sveučilišta, u Hrvatskoj nije naišao na razumijevanje. Ministarstvo poljoprivrede ovu je investiciju klasificiralo kao jednostavnu, jer pravilnik ne poznaje voće u plasteniku. No za razliku od našeg Ministarstva, primjerice u crnogorskom Ministarstvu poljoprivrede ovakav proces uzgoja trešanja pod plastenikom smatraju jednim od najsloženijih procesa proizvodnje u voćarstvu koji je trenutačno prisutan u svijetu, ističe Ružić, dodajući da mu je u prosincu iz crnogorskog Ministarstva poljoprivrede stigao i dopis u kojem stoji da žele organizirati tematski posjet njegovim plastenicima s trešnjama. 

'Za razliku od mog projekta ovdje, u koji država nije uložila ni kunu, projekt crnogorskog investitora bit će u potpunosti podržan od tamošnjeg Ministarstva, iz kojeg su čak spremni platiti i moje stručne savjete oko podizanja ovakvih nasada u Crnoj Gori', navodi Ružić koji je u svibnju prošle godine u plasteniku ubrao i prvi urod na kojem je zaradio nekoliko stotina tisuća kuna. Svih 3.000 kilograma trešanja prodao je na zagrebačko tržište, a budući da  trešnje iz plastenika dolaze na tržište izvan sezone, početna cijena bila 120 kuna po kilogramu.

Za Ružićeve trešnje iz plastenika širom su otvorena i vrata inozemnih tržišta, od Engleske, u kojoj je otkupna cijena od 20 do 25 funti po kilogramu, pa do Rusije u kojoj je cijena po kilogramu od 30 do 35 eura. Ove godine u travnju Ružić očekuje urod od oko 8.000 kilograma, a plastenik, pod kojim je trenutačno pola hektra, planira proširiti na hektar i pol, čime bi se ostvario urod od čak 60 tona što bi obiteljskom gospodarstvu koje se prostire na ukupno 25 hektara donijelo zaradu od 20-ak milijuna kuna.

Iako je ambiciozni voćar ušao u posao koji bi mu za koju godinu mogao donijeti milijune, zbog velikih ulaganja u poslovanje i neisplate očekivanih kapitalnih ulaganja, trenutačno, kako kaže, nema novca ni da ugosti najavljenu crnogorsku delegaciju, zbog čega je Ministarstvu poljoprivrede u ponedjeljak poslao dopis.

'Smatrao sam svojom dužnošću da o obavijestim Ministarstvo o dolasku crnogorske delegacije. Zatražio sam i da mi što prije isplate kapitalna ulaganja za trešnje, jer bez tih sredstava neću moći dočekati goste na nivou koji zaslužuju, niti ću gostima iz inozemstva moći prikazati hrvatsko voćarstvo u pozitivnom svjetlu', kaže Dražen Ružić koji je od očekivanih pet milijuna kuna kapitalnih ulaganja za jabuke i trešnje, dobio tek 470.000 kuna, a ostatak mu nisu priznali.

'U Ministarstvu mi je neslužbeno rečeno da sam za jabuke trebao dobiti preko tri milijuna kuna odobrene kapitalne investicije, ali da novca nema pa su 'me srezali'. Umjesto tri milijuna, dobio sam 470.000 kuna, što je nekih 15 posto. Bit će dobro ako za projekt trešanja pod plastenikom u koji sam uložio pet i pol milijuna kuna uspijem dobiti i 200.000 kuna. Upravo su mi kapitalna ulaganja trebala vratiti kredite, omogućiti mi zapošljavanje novih radnika i daljnje investicije, stoga ću, ako mi se ne isplate ostatci od tih kapitalnih ulaganja, koje mi država duguje, umjesto planiranog zapošljavanja, morati otpustiti svih osmero zaposlenih radnika', izjavio je Ružić za tportal dodajući da mu nije omogućen ni zatraženi uvid u spis te se zbog svega sprema tužiti Ministarstvo poljoprivrede.

Osim projekta trešanja pod plastenikom, Ružić je i prvi u Hrvatskoj te jedini u ovom dijelu Europe uveo i vjetrenjače, koje se diljem svijeta uspješno upotrebljavaju u obrani od mraza, no i vjetrenjače su mu, kako kaže, u Ministarstvu odbili, jer ih, kao ni voće u plasteniku, hrvatski pravilnik također ne poznaje, kao ni bambus koje je ovaj hrvatski voćar prvi primijenio u funkciji nosača mreža za obranu nasada od leda.