'U skladu s tim će se povećavati i cijene naftnih derivata na za nas bitnom mediteranskom tržištu, jer su te cijene ugrađene u formulu za određivanje najviših cijena goriva u Hrvatskoj. Zato se očekuje da će i domaće cijene goriva pratiti taj trend, pa bi najprodavanija goriva - eurosuper i eurodizel - do kraja sljedeće godine mogla poskupjeti za desetak posto, što znači da bi litra eurosupera tada mogla stajati oko 10, a eurodizela oko 9,5 kuna', kazao je Dekanić za Vjesnik.

Naravno, napominje, jedino ako se u međuvremenu ne smanji PDV ili trošarine koje se plaćaju na svaku prodanu litru goriva. No to ne treba očekivati, jer je država na temelju dosadašnjih poreznih prihoda od prodaje goriva izradila državni proračun za sljedeću godinu, pa bi bilo kakvo smanjivanje poreznih opterećenja na cijene goriva povećalo proračunski deficit.

S njim se u očekivanju rasta svjetske potražnje za naftom, a time i cijena crnog zlata s najviših razina od listopada 2008, slažu i analitičari RBA.

Od ljeta su, navode, važan utjecaj na cijene sirove nafte imala kretanja na financijskim tržištima, odnosno sklonost preuzimanju rizika investitora. Međutim, od kraja studenoga ključan utjecaj ipak imaju fundamenti. Tako su dobri makroekonomski pokazatelji, posebno u SAD-u, i niže temperature od očekivanih rezultirale rastom potražnje i cijene sirove nafte. Stoga je cijena nafte tipa WTI s jednomjesečnom isporukom na burzi u New Yorku u prosincu porasla na više od 91 dolar po barelu, što je najviša razina u posljednje dvije godine.

Međunarodna organizacija za energiju (IEA) posljedično je revidirala naviše očekivanu potražnju za naftom u ovoj i sljedećoj godini. Očekivana potražnja za ovu godinu tako je revidirana za 130.000 barela na dan (kb/d), pa se očekuje da će iznositi 87,4 milijuna barela na dan (mb/d), što je 2,9 posto više u odnosu na 2009, dok je za 2011. revidirana za 260 kb/d, čime raste na 88,8 mb/d (1,5 posto više u odnosu na 2010). Optimističnije prognoze posljedica su prije svega rasta potražnje u SAD-u i na azijskim tržištima u razvoju, na što su upućivali i makroekonomski pokazatelji za treće tromjesečje.

U studenome je ukupna svjetska proizvodnja nafte porasla za 400 kb/d, na 88,1 mb/d, što je povijesno najviša razina proizvodnje. Rast je posljedica prije svega intenziviranja proizvodnje zemalja izvan OPEC-a, koje čine polovicu ukupnog godišnjeg rasta proizvodnje. Kao i obično, u prosincu IEA iznosi i srednjoročne prognoze, koje se blago razlikuju od zadnjih objavljenih u lipnju, i to naviše. Tako se očekuje da će proizvodnja nafte u idućih pet godina porasti sa 91,4 mb/d na 98 mb/d, uglavnom zbog rasta proizvodnje zemalja izvan OPEC-a, pri čemu bi se rast od 2011. do 2015. trebao bitno usporiti u odnosu na 2010, u skladu s usporavanjem rasta potražnje za naftom.

Naime, uz pretpostavku prosječnog godišnjeg rasta BDP-a od 4,5 posto godišnje (od 2010. do 2015), svjetska potražnja za naftom trebala bi rasti prosječno 1,3 posto godišnje (od 2010. do 2015), pri čemu bi potražnja razvijenih zemalja trebala padati. Zbog sve manje ovisnosti razvijenih gospodarstava o nafti, njihova bi potražnja trebala nastaviti padati, pa će rast potražnje za naftom proizlaziti iz razvoja tržišta u razvoju, posebno kineskog. Ipak, treba reći da će rast kineskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom u 2011. godini, biti ograničen borbom protiv jačanja inflatornih pritisaka, ističu analitičari RBA.