Prema nedavno prihvaćenom zakonu, poreza u visini 0,1 posto svojih prosječnih bilanci tijekom godine mogle bi biti oslobođene one banke koje više od polovice kreditnog portfelja usmjeravaju u realno gospodarstvo, u mala i srednja poduzeća, a dio poreza otpisivao bi se i bankama koje kreditne plasmane povećaju za najmanje pet posto u odnosu na prethodnu godinu.

Uz opoziciju, koja je glasovala protiv takvog zakona, jake rezerve na njegovu primjenu iznijele su poslovne banke, ali i slovenska središnja banka.

One ocjenjuju da bi novi porez, kojim će država godišnje prikupiti najviše 11 milijuna eura, mogao imati negativne efekte kroz moguće povećanje bankarskih kamatnih stopa te da neće dovesti do željenog povećanja kreditiranja gospodarstva u vrijeme krize.

Odgovarajući na kritike da oporezivanje bilance banaka slovenske banke dovodi u neravnopravan položaj i da je suprotno praksi u razvijenim državama, gdje se uvode porezi na financijske transakcije, a ne na stanje bilance, ministar financija Franci Križanič izjavio je prilikom nedavnog usvajanja zakona da novi porez predstavlja određenu kompenzaciju državi koja je pružala sistemsku potporu bankama u vrijeme financijske krize.

Usto, naglasio je da mogućnosti smanjenja poreznog opterećenja uz povećanje kreditne aktivnosti banaka omogućava da dođe do bolje strukture i kvalitetnije ponude u kreditima koje banke odobravaju poduzećima i poduzetnicima.