Slovenski BDP ove će godine biti za 11 do 12 posto manji nego 2008., a saniranje bankarskog sektora za tu zemlju treba biti prioritet kako bi se izvukla iz sadašnje negativne recesijske spirale, ocijenio je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od ponedjeljka Antonio Spilimbergo, šef misije MMF-a za Sloveniju.
"Slovenija je u ozbiljnoj recesiji, njen BDP lani je pao za 2,3 posto, a ove godine očekujemo pad od 2 posto. Slovenski BDP ove će godine biti 11 do 12 posto manji nego što je bio 2008. godine. Ako se želi prekinuti ta negativna recesijska spirala treba najprije restrukturirati financijski sektor", rekao je Spilimbergo.
Loše stanje prtfelja slovenskih banaka, koje su većinom u državnom vlasništvu, zajedno sa dugovima privatnog sektora i smanjenim prihodima državnog proračuna čiji deficit treba smanjivati, zajedno su doveli do stanja u kojemu gospodarstvo ne može normalno funkcionirati, upozorio je.
"Da se to prekine najbolje je početi s financijskim sektorom koji je većinom u državnom vlasništvu, a predstavlja slabu kariku slovenskog gospodarstva", smatra stručnjkak MMF-a.
Po njegovoj ocjeni, ključno je nastaviti s projektom 'slabe banke' na koju će se prebaciti akumulirani loši krediti, a banke dokapitalizirati.
Smatra kako slovenska vlada ima dovoljno prostora za osiguranje sredstava potrebnih za sanaciju banaka jer je slovenski javni dug na kraju prošle godine iznosio 52 posto BDP-a i nije prevelik iako ga dugoročno treba držati pod kontrolom.
Od drugih mjera koje bi Slovenija trebala provoditi kako bi se izvukla iz recesijske spirale i financijski stabilizirala, Spilimbergo je preporučio novu reviziju socijalnih izdataka, privatizaciju nestrateškog dijela državne imovine te promjenu odnosa prema stranim investicijama.
"Slovenija je u prošlosti imala jednu od najnižih stopa neposrednih stranih investicija u regiji, a to za vašu državu nije bilo dobro. S novim investicijama dolaze i nove tehnologije, ekonomija se internacionalizira i postaje učinkovitija. Osim toga, takve investicije u vrijeme krize pomažu u apsorbiranju šokova pri vraćanju dugova", poručio je Spilimbergo.
Na pitanje hoće li Slovenija trebati financijsku pomoć EU-a ili međunarodnih institucija, Spilimbergo je rekao da slovenska vlada tvrdi da neće.
"To naravno ne znači da vlada nije zabrinuta situacijom nego da ocjenjuje da ju sama može nadzirati te da ima plan kako to napraviti. Meni je osobno taj plan uvjerljiv, važno je da se on i implementira", rekao je Spilimbergo.
