Dio je to legislative kojim će se izjednačiti naknada unutar nacionalne države s naknadama u svim državama članicama unutar EU. Za debitne kartice ona bi maksimalno iznosila 0,2 posto, a za kreditne 0,3 posto. Na taj način nema diskriminacije prema mjestu kupnje.

Kad se usvoji sva legislativa omogućit će jednogodišnji prijelazni period državama članicama kojima direktiva određuje strop u naknadama, ali države mogu staviti i niže naknade. Primjerice, Danska već sad ima naknade na kartičnu transakciju od 0,1 posto.

Kao zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta, zastupnica Biljana Borzan ističe kao najvažnije elemente one koji štite potrošače.

'U trgovini prosječni potrošač nije ni svjestan da mu je u cijenu proizvoda uračunata naknada za plaćanje kreditnim karticama. Ograničenje naknada da će utjecati na 95 posto svih kartičnih plaćanja i značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje. Također, očekuju se i niže cijene proizvoda jer su trgovci do sada troškove plaćanja karticama naplaćivali potrošačima', objašnjava Borzan.

U slučaju nesuglasica, banka je obavezna u roku 15 dana pismeno odgovoriti potrošaču. Potrošaču će i kupovina na internetu biti sigurnija i jeftinija. S druge strane, procjenjuje se da će uštede za velike trgovinske lance biti do tri milijarde eura godišnje ili do šest milijardi eura ušteda na operativnim troškovima.

'Ovo je jako dobra vijest za potrošače u Hrvatskoj, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da u Hrvatskoj kartica ima dvostruko više nego stanovnika. Za razliku od Nijemaca koji plaćaju naknadu na kartične transakcije od 1,8 posto, ili Danaca koji plaćaju 0,1 posto, u Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5 posto. Konačni rezultat će biti veća zaštita potrošača, niže cijene robe i usluga, te velike uštede i za potrošače i za trgovce', komentira Borzan.