Zemlje nasljednice bivše SFRJ, 18 godina poslije njezina raspada, podijelile su svega pet od ukupno 123 nekretnine iz zajedničkog diplomatskog fonda. Srbiji je pripala rezidencija u Parizu, Hrvatskoj zgrada ambasade u Parizu, Sloveniji zgrada ambasade u Washingtonu, BiH zgrada ambasade u Londonu, a Makedoniji zgrada konzulata u Parizu
Podjelu još 44 nekretnine u inozemstvu zemlje nasljednice dogovorile su 2006. potpisivanjem rezolucije, ali do realizacije sporazuma nije došlo budući da nisu precizirani rokovi za predaju objekata.
Prema dogovoru Srbija je trebala zadržati 20 objekata, a iz 24 treba iseliti te ih ustupiti drugim nasljednicima. Hrvatskoj je trebalo pripasti deset objekata, BiH osam, Makedoniji četiri, a Sloveniji dva.
Hrvatski diplomati trebali su useliti u bivše jugoslavenske ambasade u Beču, Haagu i Lisabonu, kao i četiri rezidencije u Helsinkiju, Madridu, Stokholmu i Oslu, generalni konzulat u Torontu i dva stana u Trstu.
Rokovi za predaju ovih objekata trebali bi se precizirati u nastavku pregovora o sukcesiji, koji su najavljeni već nekoliko godina i praktično zamrznuti.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Srbije poručuju da će zemljama nasljednicama predati objekte do kraja 2011. ako se u budžetu osiguraju potrebna sredstva za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Drugim riječima, nema nikakvih naznaka za to da će hrvatska diplomacija u skorije vrijeme doći do nekretnina.
