Europski parlament je na plenarnoj sjednici dao zeleno svjetlo za strategiju 'Od polja do stola', za koju je u ime eurosocijalista zadužena hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Riječ je o paketu 27 zakonskih prijedloga i politika koje će u slijedećih desetak godina mijenjati načine na koji se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana
'Odrađen je veliki posao, usprkos snažnom lobiranju protiv, strategija je izglasana. Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promjenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, na način da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću', kazala je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan koja je u ime eurosocijalista zadužena za strategiju 'Od polja do stola'.
Ta strategija, kako objašnjavaju u priopćenju iz ureda ove europarlamentarke, predviđa do 2030. godine za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem u EU.
U istraživanju javnog mijenja Eurobarometar dvije trećine hrvatskih ispitanika je izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.
'Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste. Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost tragova pesticida u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim,' upozorila je hrvatska europarlamentarka.
Velike promjene očekuju proizvođače, trgovce i kupce kada je u pitanju označavanje hrane. Strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja porijekla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda.
Prema istraživanjima 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pozornost na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod.
'Građani u 2021. žele znati više o hrani koju kupuju i napredak digitalnih tehnologija i sljedivosti to omogućuje. Ostvarila sam cilj da Parlament podrži uvođenje obveznih oznaka hranjivosti, kako bi se kupcima olakšao izbor zdravije hrane. Prošlo je i detaljnije označavanje porijekla mlijeka i mesnih proizvoda, a na moje inzistiranje mijenjat će se i sustav označavanja porijekla meda, kako bi se zaštitili domaći proizvođači i onemogućio lov u mutnom', kazala je Borzan te dodala:
'Ovo je prilika za hrvatske poljoprivrednike, ali je potrebno voditi ustrajnu borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije, te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama', zaključila je Borzan.
U Hrvatskoj su samo ove godine zbog opasnosti po zdravlje povučeni sladoled, riba, meso, čokolada, mlijeko, pecivo, voće, povrće... Od ukupno 86, u čak 52 proizvoda pronađen je štetan spoj etilen oksid. Kako bi što manje takvih proizvoda stiglo na police trgovina, u tijeku je paket izmjena Zakona o sigurnosti hrane.
'Jačaju kontrole i na graničnim kontrolnim postajama i isto tako na unutarnjem zajedničkom europskom tržištu. Ono što je novo u ovim zakonima je uvođenje službenih kontrola proizvoda koji se prodaju putem sredstva komunikacije na daljinu', kazala je za RTL Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane u Ministarstvu poljoprivrede.
Tako će primjerice, prodaju hrane putem društvenih mreža koja je procvjetala u pandemiji, inspekcija kontrolirati i analizirati. Ako bude potrebe, kažnjavat će se kao i u ostatku EU.
Inspektori su samo ove godine na hrvatskim granicama zaustavili 22.238 pošiljaka. Za 30 je zabranjen uvoz, od kojih je 16 uništeno, a ostatak je vraćen proizvođaču. U tri su pronašli sporni spoj etilen oksid. Prošle je godine inspektorat stopirao 42 pošiljke hrane životinjskog podrijetla iz zemalja trećeg svijeta, a ove trećinu više. Čak 61 pošiljka je do sada ocijenjena nekvalitetnom.
'Prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće troši dvostruko više od prosjeka Europske unije. Dakle, negdje oko 26 posto. I sigurno je da takvu situaciju moramo promijeniti, posebice u kontekstu povećanja cijena', kazao je za RTL Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.