FICC je u najnovijem pregledu trenutnog okruženja za strana ulaganja u Hrvatskoj identificirao dva ključna razvojna ograničenja te prepreke rastu produktivnosti i konvergenciji. Prva prepreka je, istaknuli su iz FICC-a, skučena ponuda rada, a istovremeno obrazovanje nije prilagođeno gospodarstvu koje može stvarati visoku dodanu vrijednost, odnosno visoku produktivnost i plaće po zaposlenom.

Kao drugu prepreku naveli su područje kvalitete regulative i učinkovitost javne administracije, u kojoj je potreban velik iskorak da bi se administrativni procesi prilagodili standardima razvijenih europskih država sveobuhvatnom digitalizacijom.

Kako ističu u Udruženju, 43 preporuke za otklanjanje ograničenja u navedenim područjima ne vide kao gotov paket za koji sugeriraju da bude prihvaćen, već kao podlogu za širu raspravu o politikama iduće hrvatske Vlade, o čemu će ovisiti gospodarski i širi društveni razvitak Hrvatske u drugom roku, nakon što prođe aktualni val velikog priljeva europskih sredstava.

'Tri su važne teme kojima se bavi Bijela knjiga - problemi na tržištu rada su globalno sve veći i moramo otkriti kako zadovoljiti potrebe za radnom snagom u Hrvatskoj. Bez uvoza radne snage to neće biti moguće na svim razinama stručnosti, ali i uključivanja neaktivnog domaćeg stanovništva; od mladih koji još ne rade, pa tako i znanja i potencijala umirovljenih radnika. Potrebno je prilagoditi sustav obrazovanja na svim nivoima. Zbog složenosti hrvatskog zakonodavstva i organizacijskog sustava potrebna je usklađenost digitalnih usluga javnih i državnih poduzeća radi komunikacije s građanima.

Hrvatska je slabije uključena u globalne gospodarske lance u usporedbi s EU-om, stoga je potrebno brendirati državu na efikasniji način prema potencijalnim stranim ulagačima i povezati sve mjerodavne institucije uključene u taj proces u jedno tijelo koje će se baviti time', poručio je glavni tajnik FICC-a Tomislav Šlat.

Predsjednik Udruženja stranih ulagača Burak Baykan podsjetio je da je Hrvatska zaključila svoj put u europske integracije ulaskom u europodručje i Schengen, što ovogodišnje izdanje Bijele knjige čini još posebnijim.

'Hrvatskoj trebaju politike i mjere za unapređenje poslovnog okruženja i privlačenje velikih investicija koje će povećati konkurentnost i produktivnost. Na temelju našeg poslovnog iskustva u Hrvatskoj i drugim državama, vjerujemo da u doglednoj budućnosti može postati jedna od najatraktivnijih investicijskih destinacija', rekao je Baykan te istaknuo uspješan oporavak Hrvatske nakon pandemije, kao i to da je izvršila europsku integraciju i u protekle tri godine bilježila snažan rast, jedan od najvećih u Europi. Dodao je i da je potrebno iskoristiti alate EU-a jer europska integracija kreira pozitivan ekonomski efekt.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Hrvoje Bujanović istaknuo je da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina poduzela niz koraka za poboljšanje, među ostalim, u području digitalizacije administrativnih postupaka. 'U ovom izazovnom okruženju i globalno kao rezultate imamo smanjenje nezaposlenosti, povećanje plaća te javnih i privatnih ulaganja. Kontinuiran rad na poticanju gospodarske klime vodi do daljnjeg rasta', rekao je Bujanović.

Ministar financija Marko Primorac naglasio je da su publikacije poput Bijele knjige prijeko potrebne radi pregleda gospodarskog rasta. Pritom je podsjetio na izazove s kojima se Hrvatska suočila - najprije u veljači 2020. godine s pandemijom koronavirusa koja je pogodila cijeli svijet, potom s razornim potresima. Unatoč tome, ima 'treći najbrži rast u EU'.

'Hrvatska je poslovala u specifičnim okolnostima. Na svjetskoj razini tu su izazovi zbog ruske invazije na Ukrajinu, izazovi poremećaja opskrbnih lanaca koji su ugrozili prehrambenu sigurnost diljem svijeta, poplave i suše u mnogim državama, pa tako i u Hrvatskoj, posljedice afričke svinjske kuge i svega što nas je pogodilo zadnjih godina.

To je pridonijelo makroekonomskim i fiskalnim izazovima, a odgovor Vlade bio je značajan. Skloni smo voditi politiku socijalno-tržišnog gospodarstva i nismo skloni nepotrebnom interveniranju, no usred spomenutih izazova bilo je potrebno reagirati. Ta intervencija bila je neophodna i gospodarstvo bi bilo značajno ugroženo da nismo reagirali. Imali smo izazove zbog povećanja troškova života, inflatornih pritisaka, povećanja cijena energenata. Kućanstva i poduzetnici teško bi podnijeli tu situaciju bez intervencija', ustvrdio je Primorac.

Ekonomski analitičar i autor Bijele knjige 2024. Velimir Šonje rekao je da je dobra vijest to što je Hrvatska tri godine zaredom među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a, no da moramo biti svjesni toga da faktori koji generiraju rast neće vječno trajati. U tome je velik doprinos povlačenja sredstava iz fondova EU-a, uz oporavak osobne potrošnje i rast plaća te smanjenje inflacije.

'Ovo će biti dobra godina. Prema mojoj gruboj procjeni, brzo ćemo do 70 posto prosjeka EU-a prema realnom dohotku po stanovniku. Usto, 80 posto nam se smiješi narednih godina. Što nakon toga? Glavna ideja i poruka je - sprega stranih ulaganja i izvoza. Ovo je priča o sljedećem koraku i novom poglavlju. Dostizanjem oko 90 posto prosječne razine realnog dohotka po stanovniku u EU, a potom i 100 posto, prognoziramo trajno pozitivan migracijski saldo. Dostizanje 90 posto mora biti novi nacionalni cilj. Hrvatska mora ući u elitnu skupinu 25 najprivlačnijih investicijskih destinacija na svijetu i zaslužiti kreditni rejting A+ do kraja ovog desetljeća.

Po udjelu ukupnog izvoza roba i usluga u BDP-u bili smo 30-40 posto na prosjeku EU-a. Prije smo stagnirali, a rast udjela počeo je ulaskom u EU. To nije turizam. Od 2013. realan izvoz roba čak je rastao malo brže od realnog izvoza usluga, pri čemu je turizam glavni pokretač.

Tek nas čeka internacionalizacija, a znamo da strana poduzeća u Hrvatskoj doprinose produktivnosti i izvozu. Nadalje, žene od 25 do 54 godine imaju veću radnu aktivnost od prosjeka EU-a, a muškarci su blizu toga. Problem su niske stope zaposlenosti mlađih od 25 i starijih od 54; dostizanjem prosjeka EU-a Hrvatska bi imala nekoliko desetaka tisuća radnika više. Ključna je kvaliteta obrazovanja, jer treći smo odozdo po broju visokoobrazovanih osoba.

Učinkovitost administracije ne prati razvoj infrastrukture. Najveći zaostatak u njenom sustavu DESI odnosi se na e-usluge Vlade za poduzeća. Digitalne usluge za građane su dobre, primjerice e-Građani, no za poduzeća je situacija drugačija. Potrebna su ulaganja u digitalizaciju i inovacije, za što je šest posto udjela ICT sektora u BDP-u dobar preduvjet. Zaostajemo i u razvoju širokopojasne mreže. Treba nam bolja koordinacija u tom području jer djeluje kao da nedostaje koordinacije s ministarstvima i agencijama, a naš je prijedlog da se pokrene takvo nešto', rekao je Šonje.

Ustvrdio je da zaostajemo za drugim, malim, otvorenim i razvijenijim europskim državama, unatoč tome što smo završili s procesom europskih integracija. Po njemu, potreban nam je novi i ambiciozno postavljen nacionalni razvojni cilj, a njime bismo trebali dostići 90 posto prosječne razine realnog dohotka po stanovniku EU-a.