Sukob Rusije i Ukrajine mogao bi uzdrmati globalnu ravnotežu snaga te stvoriti nove geopolitičke saveze, ističe se u analizi Economist Intelligence Unita
Formira se novi svjetski poredak, a ekonomisti počinju razmišljati o tome kako će on izgledati. Prošlo je mjesec dana otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, a pogođen je gotovo svaki kutak geopolitike. Zapad se ujedinio u stavu o ratu u Ukrajini, pokazujući to Rusiji i učvršćivanjem jedinstva u NATO-u.
Ipak, Kina ostaje neutralna, ostavljajući otvorena vrata za partnerstvo s Rusijom te bi toj zemlji pod sankcijama mogla ponuditi ključnu gospodarsku potporu. Iako je sukob počeo prije četiri tjedna, već se nazire 'ključni trenutak u preoblikovanju geopolitičkog poretka', navodi Economist Intelligence Unit u izvješću objavljenom u srijedu.
Invazija je već imala goleme implikacije u Europi, od rastuće inflacije do velike izbjegličke krize. Ali kako se sukob nastavlja, on će uzdrmati svjetski poredak stvaranjem novih veza i podjela. Analitičari EIU-a detektirali su tri načina na koja bi sukob Rusije i Ukrajine mogao promijeniti globalnu ravnotežu snaga, piše Business Insider.
Kraj posthladnoratovske ere
Prva desetljeća nakon Hladnog rata bila su određena snagom NATO-a i američkim unilateralizmom. Ipak, u posljednja dva desetljeća Kina je doživjela ekonomski procvat bez presedana, a Rusija oživljava svoju geopolitičku moć.
To je pomoglo rastu podjela unutar zapadnog bloka i narušilo ulogu SAD-a kao vodeće globalne sile, ističu analitičari EIU-a. Ruska invazija vrhunac je tog pomaka i nagovještava da je završeno razdoblje američke dominacije nakon Hladnog rata. 'Ruska invazija na Ukrajinu flagrantan je izazov ulozi SAD-a kao globalnog policajca i sugerira da je svijet postao mnogo nestabilniji i opasniji', smatraju stručnjaci EIU-a.
Ako je doba nakon Hladnog rata bilo određeno američkim unilateralizmom, u idućim desetljećima EIU vidi svijet podijeljen u dva 'neprijateljska, konkurentska tabora'.
Ruski napad ubrzat će pomak od globalizma prema regionalizmu, smatraju analitičari, s Kinom i Rusijom kao konkurencijom Zapadu.
Neke će zemlje pokušati biti na obje strane, ali to će balansiranje postajati sve teže kako vrijeme bude prolazilo, uz sve veći jaz između podijeljenih grupacija.
Nova linija razdvajanja u Europi
Pojavit će se i manje podjele, posebno između EU-a i Rusije. Predsjednik Vladimir Putin već je testirao međunarodni poredak 2014., kad je Rusija anektirala Krim, ali njezin ulazak u Ukrajinu mogao bi de facto uspostaviti novu granicu u Europi.
'Rusko odbacivanje poretka utemeljenoga na pravilima predvođenog Zapadom signalizira okretanje od Europe i stvaranje nove podjele kontinenta tri desetljeća nakon pada Berlinskog zida', ocjenjuju stručnjaci EIU-a.
'Tampon zona' stvorena invazijom, ako Rusija uspije, uključivat će dio Ukrajine, Bjelorusije i Kazahstana, dodao je analitički tim. To bi gurnulo ruski utjecaj ravno protiv članica EU-a Poljske, Rumunjske i Slovačke.
NATO i EU upozorili su da bi upadi u države članice rezultirali brzom vojnom odmazdom. Zapadni saveznici dosad su izbjegavali slanje snaga u Ukrajinu zbog straha od eskalacije sukoba do razine trećeg svjetskog rata. Ipak, kako se invazija nastavlja, a Rusija ne pokazuje znakove povlačenja, raste vjerojatnost nove linije podjele.
Rekonstrukcija partnerstava s Kinom
Među najvećim nepoznanicama u sukobu je to kako će se pozicionirati Kina. Ekonomski moćna sila suzdržala se od podržavanja ili osuđivanja ruske invazije, ali njezine ekonomske veze s Rusijom inherentno nagrizaju moć sankcija Zapada.
Rusija gradi svoje partnerstvo s Kinom od 2012. i u posljednjem desetljeću sve se više oslanja na trgovinu s njome. Predsjednici Putin i Xi Jinping već su na nedavno završenim Zimskim olimpijskim igrama izjavili da njihov savez 'neće poznavati ograničenja' i da će biti konkurent NATO-u. Vjerojatno će se te veze samo učvrstiti u godinama koje dolaze, smatraju analitičari EIU-a.
'Ono što je započelo kao brak iz interesa preraslo je proteklog desetljeća u strateško partnerstvo. Kini savez s Rusijom nudi sigurnost duž njezine sjeverne granice, prirodne resurse te zajednički autoritaran pristup i stav prema Zapadu', ističu stručnjaci EIU-a.
Taj bi trend međutim mogao natjerati Zapad da preispita svoje veze s Kinom. SAD će se sada morati usredotočiti na obuzdavanje Rusije, a istovremeno se manje oslanjati na Kinu u trgovini.
To dovodi istočne saveznike kao što su Japan, Južna Koreja i Tajvan u škripac, jer će njihova potreba za zaštitom SAD-a vjerojatno rasti.
'Koalicija protiv Kine u azijsko-pacifičkoj regiji mogla bi se pojaviti zbog produbljenja geopolitičkih podjela', zaključuje analitički tim EIU-a.