Nakon što je prebrodila početnu zbunjenost u reakcijama na rusku invaziju Kina je postavila temelje strategije kako bi se zaštitila od najgorih gospodarskih i diplomatskih posljedica s kojima bi se mogla suočiti te da bi imala koristi od geopolitičkih pomaka kad se dim raziđe, piše The New York Times analizirajući ponašanje Pekinga u sukobu Rusije i Zapada zbog rata u Ukrajini.

Kineski predsjednik Xi Jinping izbjegao je kritizirati predsjednika Rusije Vladimira Putina zbog invazije na Ukrajinu, ali je također pokušao distancirati Kinu od zločina koji se ondje događaju. Njegova vlada osudila je međunarodne sankcije uvedene Rusiji, ali je, barem do sada, nagovijestila da bi se kineske tvrtke mogle uskladiti s njima kako bi zaštitile ekonomske interese Kine na Zapadu.

Xi se prošlog tjedna obratio europskim čelnicima s nejasnim ponudama o pomoći u pregovorima zaraćenih strana, čak i dok su drugi visoki kineski dužnosnici širili ruske dezinformacije o Ukrajini kojima je cilj diskreditirati Sjedinjene Američke Države i NATO. Washington ne vjeruje da bi Kina mogla biti medijator zbog prevelike bliskosti s režimom u Kremlju.

Savjetnik predsjednika Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u ponedjeljak se u Rimu sastao s visokim kineskim dužnosnikom Yang Jiechijem, upozorivši ga na to da su Sjedinjene Države 'duboko zabrinute' zbog sve većeg povezivanja Pekinga s Rusijom. Washington strahuje da bi Kina mogla odigrati ključnu ulogu u izbjegavanju ekonomskih sankcija koje su zapadne sile nametnule Rusiji. Zbog toga je odaslana i nedvosmislena poruka da takve akcije neće proći bez posljedica.

Sullivanov sastanak u Rimu s visokim kineskim dužnosnikom za vanjske poslove Yangom uslijedio je neposredno nakon vijesti da je Rusija zatražila od Kine da joj pomogne vojno i gospodarski kako bi se suprotstavila širokim sankcijama uvedenim nakon invazije. Kina je očekivano demantirala te izvještaje.

Međutim CNN navodi da je jako malo znakova toga da Kina planira u potpunosti presjeći svoje veze s Rusijom zbog rata u Ukrajini.

To ostavlja otvorenom zabrinjavajuću mogućnost za američke dužnosnike - Kina bi mogla pomoći produžiti krvav sukob u kojem gine sve više civila, a istodobno učvršćuje autoritarni savez, izravnu konkurenciju SAD-u. Američka diplomacija vjeruje da je Kina spremna pomoći Moskvi i o tim spoznajama obavijestila je svoje saveznike u Europi. CNN navodi da bi kinesku volju za pomoći Moskvi mogle ohladiti ekonomske posljedice s kojima bi se mogla suočiti ako se odluči na taj čin. Kineska ekonomija uvelike se oslanja na suradnju sa Zapadom. Kineski predsjednik Xi navodno je jako uznemiren time što je rat u Ukrajini ponovno ojačao NATO.

Global Times, list kineske Komunističke partije, piše u utorak da je kineska pozicija nakon sastanka Sullivana i Yanga ostala nepromijenjena. List tvrdi je cilj sastanka bio da se Kina pritisne i da je akcija propala. Kinezi daju do znanja da im je odnos SAD-a prema pitanju Tajvana mnogo značajniji od situacije u Ukrajini.

Oslobađanje kaosa na sjevernoj granici

Chris Johnson, bivši glavni analitičar CIA-e za Kinu, smatra da su veze između Rusije i Kine bile najbliže od razdoblja prije kinesko-sovjetskog raskola 1960-ih.

'Ali to također naglašava poziciju Kine kao jasnog višeg partnera u njihovim sadašnjim odnosima', rekao je Johnson, voditelj tvrtke za politički rizik China Strategies Group, za FT.com. Štoviše, ako uopće razmišljaju o pružanju pomoći, to dovoljno govori o personaliziranoj prirodi odnosa usred kineskih strahova da bi Putin mogao pasti, oslobađajući na njihovoj sjevernoj granici kaos neviđen od raspada Sovjetskog Saveza.

Baš kao što Putin prikazuje Sjedinjene Države kao prijetnju Rusiji na njezinoj zapadnoj granici, Xi vidi američku potporu Tajvanu, samoupravnoj otočnoj demokraciji koju Peking smatra svojom, kao sličnu prijetnju uz kinesku obalu.

Gledajući širu sliku, The New York Times piše da je kinesko vodstvo izračunalo da im je prilika izdići se iznad onoga što se smatra borbom između dvije umorne sile i postaviti sebe iznad kao stup stabilnosti u sve turbulentnijem svijetu. U središtu kineske strategije stoji uvjerenje da je SAD oslabljen zbog nepromišljenih stranih avantura, uključujući, iz perspektive Pekinga, uvlačenje Putina u sukob u Ukrajini.

Prema ovom mišljenju, koje je posljednjih dana odjeknulo u javnim izjavama i kvazislužbenim analizama, navodi list, ruska invazija privukla je američku moć i pozornost na Europu, čineći izglednim to da će predsjednik Biden, kao i njegovi nedavni prethodnici, pokušati, ali neće uspjeti, staviti fokus na Kinu i širu azijsko-pacifičku regiju. Dugoročno će Rusija biti parija međunarodne zajednice te se neće imati kome obratiti osim Kini.

Prevelikim približavanjem Rusiji Kina bi riskirala ukorjenjivanje neprijateljstva prema Kini u Europi i izvan nje, što je mogućnost koja zabrinjava vladu predsjednika Xija, unatoč svom njenom hvalisanju. A ako Njemačka, Francuska i drugi saveznici izgrade svoju obranu kao što su obećali, Sjedinjene Države u konačnici bi se mogle osloboditi i preusmjeriti više svojih vojnih resursa prema Kini.

Rezerve prema ekonomskim sankcijama

Kina bi se također mogla suočiti s gospodarskim poremećajima zbog rata i napora Zapada da kazni Rusiju ograničavanjem trgovine i odsijecanjem njezinih financijskih institucija. Kineski dužnosnici osudili su takve mjere, a dok su Sjedinjene Države i njihovi saveznici pokazali izvanredno jedinstvo u njihovom nametanju, druge zemlje dijele rezerve Pekinga prema korištenju moćnih ekonomskih alata kao oružja.

Što god da se dogodi u ratu, Kina svoje produbljivanje veza s Rusijom vidi kao način da stvori protutežu Sjedinjenim Državama. Partnerstvo koje su Xi i Putin proslavili prošlog mjeseca na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu postalo je previše važno da bi se žrtvovalo, bez obzira na sumnje nekih dužnosnika u vezi s ratom.