Američki predsjednik Donald Trump ponovno je, ovaj put u intervjuu za Time, optužio Ukrajinu da je kriva za početak rata
'Ne mislim da će se (Ukrajina, op. a.) ikada moći pridružiti NATO-u. Mislim da je to bilo - od prvog dana, mislim da je to bilo, mislim da je ono što je uzrokovalo početak rata bilo kada su počeli pričati o pridruživanju NATO-u. Da se to nije spomenulo, bila bi puno veća šansa da ne bi ni počeo', rekao je Trump u intervjuu Timeu povodom prvih sto dana na vlasti u drugom mandatu.
Na pitanje vjeruje li da je mir moguć ako Vladimir Putin ostane predsjednik Rusije, rekao je da je moguć.
'Mislim da je, sa mnom kao predsjednikom, moguć, čak vjerojatan. Ako bi netko drugi bio predsjednik, nema šanse.' Isto tako, na pitanje vjeruje li da je mir moguć ako Volodimir Zelenski ostane predsjednik Ukrajine, Trump je rekao da vjeruje.
vezane vijesti
'On je sada predsjednik i mislim da ćemo sklopiti posao', dodao je američki predsjednik. Rekao je i da će Krim ostati u ruskim rukama, a za gubitak tog poluotoka optužio je bivšeg predsjednika Baracka Obamu.
'Pa, Krim je pripao Rusima. Predao im ga je Barack Husein Obama, a ne ja. Uz to rečeno, hoće li ga moći vratiti? Imali su svoje Ruse. Imali su svoje podmornice tamo mnogo prije bilo kojeg razdoblja o kojem govorimo, dug niz godina. Ljudi na Krimu uglavnom govore ruski. Ali ovo je dao Obama. Ovo nije dao Trump. Bi li mi ga oduzeli kao što je oduzet Obami? Ne, to se ne bi dogodilo. Krim, da sam ja predsjednik, ne bi bio oduzet', rekao je Trump.
'Krim će ostati s Rusijom. I Zelenski to razumije, i svi razumiju da je s njima već dugo vremena. Bio je s njima mnogo prije nego što je Trump došao. Opet, ovo je Obamin rat. Ovo je rat koji se nikada nije trebao dogoditi. Ja ga zovem ratom koji se nikada nije trebao dogoditi', odgovorio je Trump na pitanje bi li mu bilo prihvatljivo da Krim i četiri ukrajinske regije koje je Rusija anektirala ostanu pod Rusima kao dio konačnog dogovora o primirju u Ukrajini.
Na tvrdnju da je rekao da će rat u Ukrajini okončati prvi dan kao predsjednik, Trump je rekao da je to mislio figurativno, da bi dokazao poantu.
Rekao je i da ne vodi nikakve druge pregovore s Rusijom, ali da bi, ako se postigne dogovor o Ukrajini, mogao zamisliti da SAD posluje s Ukrajinom i Rusijom. Odgovarao je i na pitanje 'trola' li javnost i šali li se kad govori o preuzimanju Grenlanda, upravljanju Panamskim kanalom te pretvaranju Kanade u 51. američku državu.
'Mislim da ćemo postići dogovor s Iranom'
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je otvoren za sastanak s iranskim vrhovnim vođom ili predsjednikom nakon što su Sjedinjene Države i Iran počeli pregovarati o iranskom nuklearnom programu. Prošlog tjedna održan je sastanak na kojem je definiran okvir za potencijalni nuklearni sporazum, a američki dužnosnik ocijenio ga je 'vrlo dobrim napretkom'.
'Mislim da ćemo postići dogovor s Iranom', rekao je Trump u intervjuu za časopis Time, objavljen u petak. Na pitanje je li otvoren za sastanak s vrhovnim vođom Alijem Hameneijem ili predsjednikom Masudom Pezeškianom, Trump je odgovorio: 'Naravno.'
Trump, koji je 2018. povukao SAD iz nuklearnog sporazuma iz 2015. između Teherana i svjetskih sila, zaprijetio je vojnom akcijom protiv Irana ako se brzo ne postigne novi sporazum kojim bi se spriječio razvoj nuklearnog oružja.
'Možda ću ući vrlo rado ako ne uspijemo postići dogovor. Ako ne postignemo dogovor, ja ću predvoditi skupinu', odgovorio je Trump na pitanje hoće li se SAD pridružiti ratu protiv Irana ako Izrael poduzme akciju. Iran od 2019. krši i daleko premašuje ograničenja dogovorena sporazumom iz 2015. o obogaćivanju uranija, proizvodeći zalihe daleko iznad onoga što Zapad smatra potrebnim za civilni energetski program. (Doris Kujek/Hina)
'Zapravo, ne, ne šalim se. Da, mislim da bi Grenland bio jako dobar ako bi... Mislim da je to važno za nas, za nacionalnu sigurnost, pa čak i međunarodnu sigurnost. Ovo što ste rekli za Kanadu, pa to se možda šalim. Ali stvarno, ne šalim se. Kanada je zanimljiv slučaj. Gubimo 200 do 250 milijardi dolara godišnje uzdržavajući Kanadu. I pitao sam čovjeka kojeg sam nazvao guvernerom Trudeauom, rekao sam: 'Zašto mislite da gubimo toliko novca uzdržavajući vas? Mislite li da je to ispravno? Mislite li da je prikladno da druga zemlja omogući, da se zemlja održi', a on mi nije mogao dati odgovor, ali nas košta preko 200 milijardi dolara godišnje da se brinemo o Kanadi. Brinemo se o njihovoj vojsci. Brinemo se o svakom aspektu njihovih života i ne trebamo da nam proizvode automobile. Zapravo, ne želimo da nam proizvode automobile. Želimo sami proizvoditi automobile. Ne treba nam njihova građa. Ne treba nam njihova energija. Ne treba nam ništa od Kanade. I kažem da je jedini način da ovo stvarno funkcionira da Kanada postane država (američka savezna država, op.a.)', rekao je Trump, a na pitanje želi li da ga se pamti kao predsjednika koji je proširio američki teritorij, odgovorio je: 'Ne bi mi smetalo.'
