Približavanje tema digitalne, financijske i medijske pismenosti ključno je za osvještavanje ljudi o njihovoj važnosti i utjecaju na cijelo društvo. Kako bismo se što bolje snalazili u suvremenom svijetu, od presudne je važnosti jačati sve tri vrste pismenosti, a na okruglom stolu dali smo vrlo konkretne primjere što je doista potrebno napraviti da bismo se kao pojedinci mogli lakše nositi s bremenom digitalnog svijeta.

Na pitanja koje su to vještine danas uopće potrebne da bi se neku osobu smatralo financijski, digitalno i medijskim pismenom odgovarale su profesorica Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica Razvoja poslovanja s klijentima u Addiko banci, te Nikolina Pejović, doktorandica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stručnjakinja za upravljanje ponudom u Hrvatskom Telekomu.

Na uvodnu konstataciju da je digitalizacija iz korijena promijenila bankarstvo kakvo smo znali te da mlađe generacije imaju odmak od klasičnih bankarskih usluga, dok se one starije pribojavaju digitalnih usluga, Petra Bašić Jantolić rekla je da se u proteklih deset godina, dolaskom digitalne ekonomije, u potpunosti promijenio način konzumacije bankarskih usluga. Time se promijenilo i čitav koncept financijske pismenosti.

'Da bismo se smatrali financijski pismenima, moramo razumjeti nekoliko ključnih pojmova - koji nisu science fiction. Osnovne stvari su upravljanje valutama i tečajevima, poznavanje osnovnih pojmova o štednji i upravljanjem osobnim budžetom, poznavanje osnova kredita i kreditne sposobnosti te, konačno, poznavanje obračuna plaće i poreza. Potrebno je i znati što je mirovinska štednja i tko njome upravlja. Jako je bitno na vrijeme i sustavno raditi na financijskoj pismenosti.', rekla je Bašić Jantolić.

Dok se u domeni financijske pismenosti pojmovi jednostavno definiraju i nauče, po pitanju medijske pismenost vlada poprilična konfuzija jer je digitalizacija iz korijena promijenila i medije te su oni izgubili privilegiranu poziciju filtra vijesti, kojima smo bombardirani u eri društvenih mreža.

Njegovo visočanstvo klik

Profesorica Marijana Grbeša Zenzerović kaže da je medijska scena radikalno promijenjena: 'Paradigma u kojoj smo živjeli potpuno se promijenila, mediji više nisu jedini izvor informacija te su izgubili svoju privilegiranu poziciju i status filtra vijesti. Stvorio se komunikacijski kaos. Danas svatko može biti kreator vijesti i mainstream mediji su se pokušali prilagoditi novim okolnostima. Većina ih je pribjegla najlakšoj, dugoročno najgoroj opciji, a to su senzacionalizam i borba za klikove - sve se vrti oko 'njegova visočanstva klika'.'

Mlade ljude, dodaje Grbeša Zenzerović, sve manje zanimaju vijesti. U Hrvatskoj je stopa 'aktivnog izbjegavanja vijesti' viša od 50 posto te smo pri samom dnu po stopi povjerenja u medije. 'Velik razlog za to je niska medijska pismenost, a javnost treba obrazovati za novo okruženje. Skandinavske zemlje nisu doživjele šok povjerenja u medije, što znači da se moramo sustavno početi baviti obrazovanjem. Jedini način za to je da djeca od vrtićke dobi moraju znati s čime se nose u digitalno doba', smatra.

Za nju će posebno izazovna biti iduća, 'superizborna 2024'. godina, u kojoj će se u razne političke kampanje aktivno uključiti i umjetna inteligencija te pridonijeti dezinformacijskom kaosu: 'Umjetno generirani sadržaj i videa, takozvani deep fake, sljedeća su razina dezinformacijskog poretka u kojem živimo', ističe.

Veliki međugeneracijski jaz

Na pitanje u kojoj je mjeri digitalizacija promijenila poslovanje kompanija i je li se velik broj ljudi 'pogubio' u novim uvjetima života i rada Nikolina Pejović odgovara: 'Digitalne tehnologije promijenile su svijet i način poslovanja, sve je postalo brže i ekspeditivnije. Za stariju populaciju to je jako izazovno. Prema podacima Eurostata, do 2050. u EU će biti 30 posto ljudi starijih od 65 godina. Danas svega sedam posto ljudi u toj dobi ima osnovne digitalne vještine. U Hrvatskom Telekomu kroz niz projekata adresiramo taj problem jer želimo da ljudi imaju jednake mogućnosti i da ne budu isključeni.'

Bašić Jantolić dodala je da po pitanju financijske pismenosti, osim jaza na relaciji mladi - stari, postoje i veliki jaz na razini urbano - ruralno: 'To su sasvim drugačije strukture klijenata i načini konzumiranja usluga. Još se uvijek borimo s jednom banalnom uslugom, a to je korištenje bankomata. U ruralnim sredinama sa starijom populacijom imamo intenzivno korištenje bankarskih šaltera za podizanje gotovine. Drugdje je nezamislivo da stojite na šalteru pola sata da biste podigli 50 eura. Jaz postoji i jako ga je teško premostiti.'

Jako je bitno financijski se obrazovati na vrijeme. Kao što nitko od nas nije znao riješiti jednadžbu s jednom nepoznanicom dok nam netko drugi nije objasnio kako se to radi, tako nam i kod financijskih tema treba edukacija', poručila je Bašić Jantolić.

Upitana koje vještine mora imati digitalno pismena osoba, Pejović odgovara da su to osnovne računalne vještine, a njih također nema bez kontinuirane edukacije: 'Razlika među digitalnim kompetencijama veća je nego ikad, no opet moramo i mlade usmjeriti te podučiti kako ispravno koristiti tehnologiju, a starije se mora educirati da se ne bi bojali tehnologije.'

'Zaboravite povratak na staro'

Zaključno, Grbeša Zenzerović poručila je da situacija možda izgleda pesimistično zbog konfuzije koja vlada na medijskoj sceni, no i da su pred nama velike prilike: 'Moramo se prilagoditi i zaboraviti na vraćanje na staro, moramo znati kako obrazovati djecu i odrasle kako da koriste novo okruženje, a ne da budu žrtve 'ekonomije pažnje'. Naš najveći problem je to što o tome ne promišljamo i nismo odradili obrazovanje za novo medijsko okruženje, a koje su druge zemlje već napravile.'

Optimistična je i Bašić Jantolić, poručivši da po pitanju financijske pismenosti postoji jako puno dostupnih sadržaja te da se on već prilagođava novim uvjetima, u kojima je pažnja korisnika jako kratka. Uloga bankarskog sektora u tom segmentu je da se potakne rasprava o financijskoj pismenosti i da mu ona postane dio strateškog opredjeljenja.

'Važno je razviti nove sadržaje, videosadržaje koji će biti jednostavni za konzumiranje. Moramo slati jednostavne i razumljive poruke koje osvještavaju građane - jezikom koji je razumljiv', poručila je Bašić Jantolić. Addiko banka je inače, ove godine podržala projekt studenata Matematičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a koji su uz pomoć svojih profesora pripremili materijale što ih mogu koristiti svi zainteresirani nastavnici matematike. Materijali nude konkretna rješenja za učenike te će ih educirati o osnovama financijske pismenosti kroz sve životne situacije.

Pejović je zaključila da uvijek treba biti optimističan te da se samo trebamo zapitati što svatko od nas u svojem mikrookruženju može napraviti: 'U radu s mladima i starijima, pozivam na empatiju i adresiranje pismenosti jer je osvještavanje prvi i veliki korak naprijed.'