Vijest o interesu češko-slovačke financijske grupacije J&T za preuzimanje Adris grupe upućuje na početak končanog obračuna za prevlast u rovinjskoj tvrtki između dioničarskih struja okupljenih oko neprikosnovenog vladara Ante Vlahovića i njegovog bivšeg partnera Plinija Cuccurina. Ukoliko napadači uspiju u planu svrgavanja Vlahovića, samo za otkup njegovog udjela trebat će im najmanje milijardu kuna, a za stjecanje većinskog upravljačkog udjela u rovinjskoj kompaniji minimalno 2,5 milijardi kuna
Češko-slovačka financijska grupa J&T, koja upravlja imovinom vrijednom 9,4 milijarde eura i pretežno operira na tržištima Češke i Slovačke te Ruske Federacije, u zadnje vrijeme svoje je radare usmjerila prema našoj regiji. Prošle godine preuzeli su Varaždinsku banku, a ove godine kupili su 12-postotni udjel u slovenskom Petrolu. Stoga nije čudno da se J&T-jevim fondovima koji ulažu u turizam jedna od najuspješnijih hrvatskih kompanija u tom sektoru nametnula kao prirodna meta.
Adris je velik zalogaj
Eventualno preuzimanje Adris grupe za J&T bi bio prilično velik zalogaj. Prema tržišnim cijenama dionica na Zagrebačkoj burzi, cijela Adris grupa trenutno vrijedi oko 7,4 milijarde kuna, a redovne dionice koje nose upravljačka prava na skupštini dioničara vrijede oko pet milijardi kuna. Pritom treba naglasiti da dioničari od preuzimatelja u pravilu očekuju i određenu premiju na tržišnu cijenu.
Redovne dionice u Adrisu drži oko 800 dioničara, pri čemu deset najvećih kontrolira 66,73 posto vlasništva. Najveći pojedinačni vlasnik Adrisa je predsjednik Uprave Ante Vlahović, a drži 20,39 posto redovnih dionica vrijednih oko milijardu kuna. Odmah iza njega je glavni suparnik Plinio Cuccurin s udjelom od 12,91 posto, vrijednim 640 milijuna kuna.
Vlahović i Cuccurin zajedno su podizali Adris grupu, a prošle godine su se razišli zbog različitih pogleda na budućnost kompanije. Cuccurinu je smetalo to što se Vlahović dugo vremena opirao prodaji duhanskog biznisa, a za razliku od Vlahovića, zalagao se i za agresivniji pristup u širenju kompanije.
Cuccurin otišao, ali planira veliki povratak?
Krajem godine Cuccurin je napustio Upravu i povukao se iz Adrisa, a nakon razlaza pojavile su se špekulacije o tome da priprema svrgavanje Vlahovića s čela rovinjske grupe. Vijest o pokušaju češko-slovačkog J&T fonda da izvede neprijateljsko preuzimanje uz Cuccurinovu pomoć potvrdila je takve namjere.
U nadmetanju oko preuzimanja mogući su različiti scenariji, ali jedno je sigurno - pobjednik će biti onaj koji ovlada s 50 posto plus jednom dionicom. Trenutno je nepoznato koliko dionica kontrolira svaka od suprotstavljenih strana jer se u vlasničkoj strukturi na trećem i četvrtom mjestu nalaze i dva skrbnička računa iza kojih se kriju vlasnici koji drže 17 posto redovnih dionica. Među značajnim dioničarima je i bivši član Uprave Branko Zec sa 6,1 posto redovnih dionica i bivši predsjednik Nadzornog odbora Anton Pokrajac s 4,05 posto dionica.
J&T bi se možda zadovoljio i manjinskim udjelom
Možemo pretpostaviti da je J&T već stekao određeni udjel u vlasništvu te da uz pomoć Cuccurina nastoji okupiti dioničare s kojima planira steći prevlast. Međutim nije isključeno i da se J&T zadovolji kupnjom manjinskog udjela, kao što je to bio slučaj sa slovenskim Petrolom. Naime analitičari ocjenjuju da je dionica Adrisa u ovom trenutku prilično povoljna investicija s obzirom na jaku 'keš-poziciju' koja se mjeri u milijardama kuna, dodatno osnaženu nakon prodaje duhanskog biznisa British American Tobaccu za 505 milijuna eura.
S druge strane Ante Vlahović svjestan je opasnosti neprijateljskog preuzimanja pa je još prije nekoliko mjeseci krenuo u protunapad. Prema pisanju Poslovnog dnevnika, u zaštiti od neželjenog scenarija angažirao je prestižnu konzultantsku kuću JP Morgan. Kako bi osujetio Cuccurinove namjere, Vlahović je pokrenuo otkup vlastitih dionica i program radničkog dioničarstva. S ciljem učvršćivanja vlasničke pozicije, planirao je i povući 1,52 posto vlastitih redovnih dionica, ali mu to nije uspjelo jer se na skupštini dioničara održanoj u kolovozu tom prijedlogu suprotstavilo 26,5 posto dioničara.