Credit Suisse je opisao pozajmicu Švicarske središnje banke 'odlučnom akcijom za preventivno jačanje svoje likvidnosti'. 'Dodatna likvidnost podržala bi temeljne poslove i klijente Credit Suissea dok poduzimamo potrebne korake za stvaranje jednostavnije i fokusiranije banke izgrađene oko potreba klijenata', navela je šturo banka u priopćenju.

Uz zajam od središnje banke, Credit Suisse je otkupila milijarde dolara vlastitog duga kako bi upravljala svojim obvezama i troškovima plaćanja kamata. Ponuda obuhvaća 2,5 milijardi dolara obveznica u američkim dolarima i 500 milijuna u eurima.

Strani analitičari ovih su dana ustvrdili da je neizbježno to da Švicarska nacionalna banka intervenira te da je jedno sigurno - kolaps Credit Suissea je globalni problem, a ne samo švicarski. Ugledna, ali problematična banka, osnovana 1856., jedna je od najvećih financijskih institucija u svijetu i kategorizirana kao 'globalna sistemski važna banka' u društvu samo 30 drugih, uključujući JP Morgan Chase, Bank of America i Bank of China.

Ulagače je dodatno uzdrmala objava saudijskih ulagača iz Saudi National Bank da ne mogu više sudjelovati u dokapitalizaciji švicarskog bankarskog diva. Saudi National Bank drži 9,9 posto udjela u Credit Suisseu i prema švicarskim zakonima ne može imati više od deset posto vlasništva pa automatski otpada kao kandidat koji bi kroz novo izdanje dionica upumpao kapital u banku.

No to je bilo tek ulje na vatru jer je banka izgubila povjerenje ulagača i klijenata nakon niza skandala. Naime već dvije godine bilježi gubitke u milijardama franaka i dolara. U samo u posljednja tri mjeseca 2022. godine klijenti su povukli više od 110 milijardi franaka, a banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7,3 milijarde švicarskih franaka, najvećem od globalne financijske krize 2008. Kriza se odrazila i na radnu snagu pa su otpuštene tisuće zaposlenika.

Europska središnja banka (ESB) kontaktirala je sa sistemski važnim zajmodavcima u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti Credit Suissea, no osim toga nisu se službeno oglašavali oko ove krize. Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovu mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode.

Strahuje se da bi golemi odljevi depozita mogli gurnuti Credit Suisse u bankrot, no uprava tvrdi da o tome sada nema govora te da ima gotovog novca za isplate.

Johann Scholtz, europski bankarski analitičar u Morningstaru, rekao je da Credit Suisse možda više neće imati dovoljno kapitala za apsorbiranje gubitaka u 2023. jer su troškovi financiranja banke postali previsoki.