Zlato, kojim se trenutačno trguje na 2016 dolara, mogao bi porasti za oko 50 posto ako središnje banke oštro povećaju kupnju žutog metala u slučaju stagflacije ili duboke globalne recesije, navodi Aakash Doshi, voditelj istraživanja tržišta roba u Sjevernoj Americi u Citiju.

'Najvjerojatniji zamjenski put do zlata od 3000 dolara za uncu je brzo ubrzanje postojećeg, ali sporog trenda: dedolarizacije u središnjim bankama tržišta u razvoju, što zauzvrat dovodi do krize povjerenja u američki dolar. To bi moglo udvostručiti kupnju zlata središnjih banaka', navodi analitičar.

Ona se ubrzala do rekordnih razina posljednjih godina jer središnje banke nastoje diversificirati rezerve i smanjiti kreditni rizik. Predvodnici toga su kineska i ruska središnja banka, a slijede ih Indija, Turska i Brazil.

Dvije godine uzastopno svjetske središnje banke kupile su više od 1000 tona zlata godišnje, a ako se ta brojka udvostruči, cijena će mu znatno porasti.

Još jedan okidač koji bi mogao dovesti do rasta cijene je 'duboka globalna recesija', a ona bi mogla potaknuti američki FED na brzo smanjenje kamatnih stopa.

Cijene zlata obično su u obrnutom odnosu s kamatnim stopama. Kako one padaju, zlato postaje privlačnije u usporedbi s imovinom s fiksnim prihodom kao što su obveznice, koje bi donijele slabije povrate u okruženju s niskim kamatnim stopama.

Stagflacija — rastuća stopa inflacije, usporavanje gospodarskog rasta i rastuća nezaposlenost — mogla bi biti još jedan okidač, iako u Citiju smatraju da postoji 'vrlo mala vjerojatnost' za takav scenarij.

Zlato se smatra sigurnim utočištem i obično ima dobre rezultate u razdobljima ekonomske nesigurnosti, kada se ulagači udaljavaju od rizičnije imovine kao što su dionice.

Nafta po 100 dolara?

Katalizatori toga da nafta dosegne 100 dolara po barelu uključuju veće geopolitičke rizike, dublje rezove organizacije OPEC+ i prekide opskrbe iz ključnih regija za proizvodnju nafte.

Rat između Izraela i Hamasa nije pogodio proizvodnju ili izvoz nafte, s jedinim značajnim utjecajem zbog napada hutista iz Jemena na naftne tankere i druge brodove koji plove Crvenim morem.

Veliki proizvođač nafte Irak pogođen je sukobom i svaka daljnja eskalacija mogla bi naštetiti drugim velikim dobavljačima organizacije OPEC+ u regiji, rekao je Citi.

Nedavni razvoj događaja pokazuje da su napetosti u porastu na granici između Izraela i Libanona, povećavajući strah da bi se rat u Gazi mogao proširiti i drugdje na Bliskom istoku.

Irak, Iran, Libija, Nigerija i Venezuela osjetljivi su na prekide opskrbe, s potencijalno oštrijom američkom politikom sankcija prema Iranu i Venezueli.

Ne mogu se isključiti ni drugi geopolitički rizici, poput ruskih zaliha nafte, ako Ukrajina bespilotnim letjelicama napadne ruske rafinerije, napisali su Citijevi analitičari.