Ovaj problem ne postoji od jučer, kažu naši sugovornici, podsjećajući da je Hrvatska jedan od najvećih neto uvoznika svinjetine i ostalog crvenog mesa. Svinjogojska proizvodnja se u posljednje dvije godine znatno smanjila ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi, i to na razini glavnih zemalja izvoznica – Njemačke, Danske i Nizozemske.

Konkretno se, prema podacima Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, u Europi 2022. broj krmača smanjio za 4,6 posto u odnosu na 2021. godinu dok je broj zaklanih svinja smanjen za devet posto, a u Hrvatskoj za 5,5 posto.

Do smanjenja uzgoja svinja došlo je, među ostalim, zbog enormnih cijena stočne hrane i repromaterijala za proizvodnju stočne hrane te – kao posljedice rata u Ukrajini – rasta energenata, struje, plina i nafte, koji se koriste u proizvodnji stočne hrane i uzgoju svinja.

'Velik dio svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj ovisi o uvozu živih životinja. Iz tog razloga Hrvatska je izrazito podložna nestašici svinjetine, pa ako se dogodi da Europa ostane bez mesa, nestašica u Hrvatskoj će se vrlo brzo manifestirati', kažu nam iz Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

S time se slaže grupacija mesne industrije Hrvatske, čiji nam predsjednik Mario Ravlić odgovara da se ne trebamo čuditi tome što se suočavamo s opasnošću od nestašice svinjetine.

'Potrebne su hitne Vladine mjere'

'U Hrvatskoj je samodostatnost na oko 50 posto i bit će još manja, jer jako puno uvozimo. Trenutna cijena svinjetine, na razini država članica, veća je za 56 posto deveti tjedan ove godine. U Hrvatskoj je 64 posto veća. Odojaka nema dovoljno pa ih godišnje uvozimo preko pola milijuna na razini država članica, a cijena je dvostruko veća nego u istom periodu lani', kaže nam direktor Croatiastočara Branko Bobetić, navodeći enormno povećanje troškova, cijena stočne hrane i energenata kao uzroke. 'Rastu cijene i pada proizvodnja', ističe.

'Samodostatnost u Hrvatskoj iznosi 55 posto dok je u Europi 105 posto. Po tom pitanju Vlada bi morala hitno pokrenuti mjere za povećanje proizvodnje svinja u Hrvatskoj tako da podignemo samodostatnost barem za 10-20 posto', govore nam iz Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

'Nadamo se da ovaj teret više nećemo morati snositi sami'

Ravlić kaže da je jedan od glavnih strateških ciljeva grupacije mesne industrije Hrvatske tijesnom suradnjom s Ministarstvom poljoprivrede i domaćim svinjogojcima promijeniti te trendove, tako da Hrvatska za nekoliko godina postane samodostatna i konkurentna.

'U cijeloj poljoprivrednoj vertikali (ratarstvo - stočna hrana - stočarstvo - svježe meso - mesne prerađevine) postoje ogromni strukturni poremećaji. Hrvatska poljoprivredna proizvodnja mora se snažno vertikalno integrirati sve do finalnog proizvoda najveće dodane vrijednosti, poput pršuta, šunke, slanine, kulena i slično. Sada imamo disbalans koji može biti riješen jedino pametno prilagođenim i ciljanim mjerama potpore kako sektoru stočarstva, tako i sektoru klaoničke industrije, koji od ulaska u EU proživljavaju vrlo teške godine.

Mesna industrija Hrvatske je zbog Vladine mjere ograničenja cijena čak četiri mesna artikla (svinjska lopatica, svinjski vrat, svinjsko mljeveno meso i cijelo pile), od njih ukupno devet, u ovih šest mjeseci na svojim leđima podnijela ogroman teret ove krize te tako maksimalno izašla u korist svojim potrošačima, i to bez ikakvih posebnih kompenzacijskih mjera za akumulirane gubitke koje je time snosila. Nastavljamo to činiti i nakon 31. ožujka, ali s jednim artiklom manje te se nadamo da ovaj teret više nećemo morati snositi sami', naglašava Ravlić.

Kaže da se grupacija mesne industrije Hrvatske susreće s problemima izrazito snažne konkurencije iz zemalja EU-a – ponajprije Mađarske, Njemačke i Poljske – te nelojalne domaće konkurencije iz sfere sivog tržišta.

'Iako smo vrlo zahvalni na svim dosadašnjim mjerama Vlade, od covida pa sve do onih koji se odnose na energetsku krizu i pomoć našim potrošačima, sada nam je potrebna snažna i ciljana proizvodno vezana potpora kako bi ta proizvodna vertikala ostala neprekinuta, tj. da u Hrvatskoj imamo zatvoren krug od prasaca i teladi domaće proizvodnje pa sve do finalnih proizvoda domaće proizvodnje. Trenutno imamo situaciju da uvozimo dobar dio prasaca i teladi iz drugih zemalja EU-a, zatim izvozimo žive životinje umjesto da ih obrađujemo u Hrvatskoj, a potom za naše mesne industrije ponovno uvozimo sirovinu u vidu svježeg mesa za potrebe daljnje prodaje i prerade', ističe Ravlić.

Kaže i da još uvijek nemaju odobrena ključna izvozna tržišta, poput Kine, za svinjetinu i junetinu. Tvrdi, naime, da im je to svima od presudne važnosti 'jer bi boljim vrednovanjem određenih kategorija mesa, koje ovdje nisu toliko tražene, mogli potrošačima omogućiti niže cijene proizvoda na polici'. 'To je isključivo političko pitanje i tu se nadamo velikoj podršci Vlade u narednom periodu. Također, jedan od većih izazova je stopa PDV-a na suhomesnate proizvode od 25 posto, što nam u vremenima inflacije uvelike otežava prodaju ovih proizvoda i čini nas nekonkurentnima u odnosu na iste proizvode u Sloveniji, Austriji i Italiji', ističe Ravlić.

'Velika nepoznanica je Europski zeleni plan'

Potrošači mogu očekivati povijesno nikad veće cijene, a proizvođači nikad manje zarade, kažu nam iz Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske. 'Ako izuzmemo previsoke cijene, cijene ulaznih troškova i niske cijene otkupa, jedan od velikih izazova za stočare i velika nepoznanica je Europski zeleni plan, jer se od poljoprivrednika očekuju vrlo visoki standardi poslovanja, a naši stočari nisu pripremljeni na to', upozoravaju iz Saveza.

'Stočarima, odnosno proizvođačima, morala bi se pružiti prilika da iskoriste sve koristi Europskog zelenog plana i europske zelene tranzicije tako da stvorimo moderna, resursno učinkovita, gospodarski konkurentna i održiva gospodarstva. Tako bi i hrvatsko svinjogojstvo uvelike pomoglo europskom propisu za smanjenje emisija ugljika za 55 posto do 2030. godine, odnosno klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Novca iz fondova EU-a za tu namjenu ima, ali ideja i projekata u hrvatskoj poljoprivredi na tu temu za sada nema', zaključuju.

'Ne moramo se bojati nestašice, ostaje samo pitanje priuštivosti'

Filip Kuterovac iz petrinjskog Agroporca sumnja da će doći do nestašice svinjetine, no vjeruje da će cijene nastaviti rasti, kao što rastu posljednjih nekoliko mjeseci. Međutim kao glavni problem ističe platežnu moć građana.

'Ne moramo se bojati nestašice, no pitanje je hoće li si građani moći priuštiti proizvode od svinjskog mesa. Nas proizvođače brinu cijene energenata, a hrana za svinje je dva puta veća nego prije godinu i pol', kaže Kuterovac. Njegova tvrtka Agroporc godišnje proizvede 35.000 prasadi namijenjene za tov, a izvoze na području EU-a i u susjedne zemlje.

'Proizvođačima odgovara visoka cijena, ali nije nam to u interesu ako nemamo kome prodati naše proizvode. Važno nam je da pokrijemo troškove i maržu koja je u svinjogojstvu oko pet posto', kaže Kuterovac.

'Cijeli prehrambeni sektor je u složenoj situaciji'

Bobetić kaže da je situacija jako složena. Smatra da će u Hrvatskoj samodostatnost po pitanju proizvoda od mesa svinja dodatno pasti i rast će uvoz, no da tek treba vidjeti po kakvim cijenama.

'Pratimo uvozne cijene, pisali smo i premijeru – prema posljednjim podacima iz studenog prošle godine, prosječna uvozna cijena svih kategorija svinjskog mesa bila je 2,46 eura, a u istom razdoblju 2021. iznosila je 1,81 euro. Eskalacija cijena je u prva tri mjeseca ove godine u nekim kategorijama gotovo udvostručena na europskom i hrvatskom tržištu. Vlada je smanjila PDV na svježe meso na pet posto. Prije je bio 25 posto, zatim je pao na 13 posto, sada je pet. U Europi je PDV na svježe meso ispod deset posto.

Imamo enormno visok PDV na mesne proizvode, a to utječe na krajnju cijenu. Imamo i prekograničnu kupnju, smanjenu potrošnju i cijeli prehrambeni sektor je u složenoj situaciji', komentirao je Bobetić te dodao da je situacija neodrživa i za proizvođače peradi uslijed limitiranja cijena, povećanja troškova i visokih cijena kukuruza.

Podsjetio je i da je nakon prošlih mjera Vlade i ograničenja cijena teško bilo naći svinjski vrat s kostima i plećku. 'Situacija će sad biti povoljnija, ali će cijene biti veće', ustvrdio je Bobetić.

'Rješenje je u sustavnom praćenju inputa u proizvodnji te prehrambenoj industriji, praćenje proizvođačkih i potrošačkih cijena, uključujući marže – prepucavamo se oko toga jesu li trgovci više ili manje zaradili, a nemamo sustav praćenja poput drugih zemalja, npr. Slovenije, Francuske, Njemačke.

Početkom ožujka potpisan je sporazum o suradnji u praćenju tržišta hrane baš zbog izazovnih vremena i zbog inflatorne eskapade. Pa proizvođači svinja nisu mjesecima korigirali svoje veleprodajne proizvođačke cijene unatoč rastu troškova', kaže Bobetić.