Dvije vodeće hrvatske luke u prošloj godini ostvarile su rast prometa, pri čemu je Luka Rijeka zabilježila lošije rezultate s padom profitabilnosti, dok su se popravili rezultati Luke Ploče, što bi se moglo nastaviti i u budućnosti iskoristi li kompanija dobro činjenicu da su Ploče izabrane da budu centar za istraživanja ugljikovodika u Jadranu
Kroz Luku Ploče u 2014. prošlo je šest posto više tona tereta, ukupno 2,7 milijuna tona. Od toga najviše čine rasuti tereti, i to 1,8 milijuna tona (nula posto), zatim generalni tereti s 527 tisuća tona (+dva posto) te tekući tereti s 338 tisuća tona (-16 posto), ističe se u analizi investicijske kuće iCapital
Ukupan promet koji je prošao kroz riječku luku veći je za 15 posto i iznosi četiri milijuna tona dok je sama Luka Rijeka zabilježila rast ukupnog prometa za 17 posto, na 2,8 milijuna tona. Pritom najviše čine rasuti tereti s 1,6 milijuna tona (+70 posto), zatim generalni tereti sa 792 tisuće tona (-17 posto) te drvo s 371 tisućom tona (+24 posto).
Iako je Luka Rijeka zabilježila rast od 14,5 posto na top lineu (čime su prihodi od prodaje porasli za 21 milijun kuna, na 167 milijuna kuna), kako se ide prema dnu računa dobiti i gubitka vidi se pad ostalih poslovnih prihoda (za 19 milijuna kuna ili 52 posto), rast poslovnih rashoda za devet milijuna kuna (ili pet posto), tri milijuna kuna veći gubitak iz financijskih djelatnosti te milijun kuna gubitka iz pridruženih poduzetnika.
Ovakva situacija je spustila EBITDA za 31 posto, na 11,9 milijuna kuna, i EBITDA maržu s 9,5 posto na 6,5 posto te kulminirala bottom lineom koji je od neto dobiti od 4,7 milijuna kuna iz 2013. prešao u gubitak od 5,8 milijuna kuna u 2014. Neto dug je pritom povećan za 18 posto, na 80,5 milijuna kuna.
Kod Luke Ploče je obrnuta situacija. Iako su prihodi od prodaje niži za 4,2 posto ili 4,9 milijuna kuna i dosežu 113 milijuna kuna, vidljiv je rast ostalih poslovnih prihoda za 0,5 milijuna kuna, pad poslovnih rashoda za 2,7 milijuna kuna te 35 milijuna kuna bolji rezultat iz financijskih aktivnosti.
Iako je EBITDA pala za 18 posto, na 12,6 milijuna kuna, i EBITDA marža s 12,1 posto na 10,3 posto, neto rezultat je iz negativnih pet milijuna kuna prešao u pozitivnih 29 milijuna kuna, pri čemu je neto dug dodatno smanjen s -198 milijuna kuna na -204 milijuna kuna.
