Njegov prijedlog o zamrzavanju drugog mirovinskog stupa izazvao je burnu reakciju u javnosti. Grupa ekonomista čak je pokrenula peticiju protiv Lovrinovića.

Lovrinovićev svjetonazor, kaže nam naš sugovornik koji ga dobro poznaje, određen je krajem iz kojeg dolazi. Rođen je 1960. u selu Guča Gora, nedaleko od Travnika, poznatom po jednom od najstarijih franjevačkih samostana u BiH. Praktični je vjernik, a po političkom uvjerenju demokršćanin. Sve donedavno bio je član Nadzornog odbora Laudato TV-a, prve katoličke televizije u Hrvatskoj.

Prozivali ga zbog milijuna zarađenih na neiskorištenim studijama

Lovrinović se u Zagreb doselio 1979. na studij ekonomije nakon što nije uspio upisati fakultet u Sarajevu. Doktorirao je s 35 godina na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu (gdje je i diplomirao), a kada je 2002. izabran za izvanrednog profesora, imenovan je dekanom. Fakultet je vodio naredne četiri godine, da bi 2006. postao redovni profesor na Katedri za financije, gdje radi i danas.

Njegovi bivši studenti, barem oni s kojima smo razgovarali, sjećaju ga se kao staloženog i pravednog profesora te ga školski ocjenjuju solidnom četvorkom.

Krajem prošle godine Jutarnji list nakon parlamentarnih izbora problematizirao je to što je Lovrinović od 2002. do 2009., u vrijeme vladavine HDZ-a, vodio izradu nekoliko stručnih studija na Ekonomskom fakultetu za različite državne tvrtke koje nisu nikad u praksi zaživjele.

Studije su državu koštale gotovo 3,9 milijuna kuna, od čega je manji dio išao fakultetu, a većina 3,3 milijuna kuna isplaćena je Lovrinoviću i njegovim suradnicima. Na te napise Lovrinović je odgovorio kako nikad ništa nije skrivao, studije su dostupne javnosti, a problem je državnih tvrtaka u kojoj su mjeri one to iskoristile.

Vodio je utjecajnu udrugu bosanskih Hrvata

Prije svog političkog angažmana i današnje popularnosti/omraženosti Lovrinović je bio aktivan član konzervativnije civilne scene. Jedno vrijeme bio je predsjednik lobističke organizacije bosanskih Hrvata, Udruge Prsten. Njezini članovi neki su od najbogatijih domaćih poduzetnika, poput Pave Zubaka, Marka Pipunića i Tomislava Antunovića. Prije dvije godine u intervjuu za tportal Lovrinović se pohvalio kako Prsten u hrvatskom BDP-u sudjeluje s čak oko osam posto.

U studenom 2014., sudjelovao je u osnivanju udruge Promijenimo Hrvatsku, a kao njezin predsjednik ušao je u suradnju s Udrugom Franak. U javnosti se sa svojim dobrim prijateljem i kolegom s fakulteta Dragom Jakovčevićem profilirao kao ekonomski savjetnik frankovaca.

S te pozicije otvorio je temu uloge Hrvatske narodne banku (HNB) ne samo kad je riječ o problemu švicarskog franka već i njezine angažiranosti oko izvlačenja Hrvatske iz duboke ekonomske krize. Njegove ideje mnogi su doživjeli kao napad na neovisnost središnje banke.

Najoštrije se na Lovrinovića obrušio Vuk Vuković, ekonomist mlađe generacije s privatne Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Lovrinovića i Jakovčevića nazvao je 'redikulima, šarlatanima i neznalicama'.

Vuković je i sada jedan od začetnika peticije protiv zamrzavanja drugog mirovinskog stupa, za što se zalaže Lovrinović.

Polančec je Lovrinovića preporučio Mostu?

S udrugom Promijenimo Hrvatsku u sklopu platforme Most Lovrinović je izašao na izbore. 'Osjećam odgovornost i obvezu prema našoj djeci i njihovoj budućnosti', objasnio je što ga je motiviralo da uđe u političku arenu. Njegovi protivnici s druge strane optuživali su ga da ima bolesnu ambiciju da postane guverner ili ministar kako bi proveo svoje opasne ideje.

Zanimljivo je kako se priča da se Most povezao s Lovrinovićem na preporuku Damira Polančeca, bivšeg potpredsjednika Vlade Ive Sanadera. Kako bismo to provjerili, nazvali smo Polančeca.

'Suzdržao bi se od odgovora na to pitanje. Lovrinovića poznajem i cijenim njegov rad. Osobno se u velikom dijelu slažem s njegovim stavovima. U ovom trenutku on je postao meta napada različitih ekonomskih analitičara, kolumnista i urednika nekih medija među kojima vidim one koji već godinama zagovaraju fiskalnu i monetarnu politiku koje Hrvatsku vode sve bliže grčkom scenariju. Njegovi stavovi smetaju prije svega bankama i društvima za upravljanje mirovinskim fondovima koja bi trebala biti bolja i efikasnija', rekao je za tportal Polančec dodavši kako je Lovrinovića upoznao na gospodarskim konferencijama.

'Cijenim ga kao stručnjaka i čovjeka koji ne mijenja svoje stavove kako vjetrovi pušu', istaknuo je Polančec.

Jurčić: Lovrinović ne zalazi u kafić fakulteta

Što misli o Lovrinoviću, njegovim prijedlozima i sukobu s jednom grupom ekonomista, pitali smo i predsjednika njihove strukovne udruge, Hrvatskog društva ekonomista, Ljubu Jurčića. Međutim on se opravdao kako ga dovoljno ne poznaje.

'Ne družimo se van posla, čak se ne srećemo ni u kafiću na Ekonomskom fakultetu gdje Lovrinović rijetko zalazi. Ne bi bilo korektno od mene da se miješam u raspravu koja je sada prvenstveno interesno obojena. Ne možete gledati na neke stvari izvan čitavog ekonomskog sustava. Na primjer, gašenje drugog mirovinskog stupa ili zadržavanje postojećeg stanja neće Hrvatsku spasiti niti će je upropastiti', rekao je Jurčić.