Sada je se i jedna i druga strana uzda u diplomatsko rješenje – ministri moraju sjesti za stol i pronaći rješenje ove krize, do koje vjerojatno ne bi došlo da Tolušić odluku o poskupljenju nije donio toliko naglo.

Naime, 'treće zemlje' Hrvatskoj zamjeraju što se s njima nije razgovaralo o poskupljenju inspekcija. Tolušić prema sugovornicima tportala nije pogriješio jer potrošače doista treba zaštiti od voća i povrća koje je primjerice u drugim zemljama tretirano herbicidima, insekticidima i drugim kemikalijama koje u Hrvatskoj i EU zabranjeni.

Mato Brlošić, šef Hrvatske poljoprivredne Komore istaknuo je za tportal kako je poskupljenje inspekcija korak u dobrom smjeru jer će uvesti reda, ograničiti uvoz i donijeti više koristi domaćim proizvođačima. Napominje kako cijena pregleda nije prevelika jer on kod uvoza u Njemačku iznosi 200 eura.

'Kada u Hrvatsku ulazi šleper s 20-25 tona roba, na cijenu pregleda od 2000 kuna to znači da je trošak kontrole po kilogramu uvoza oko deset lipa. Te kontrole su prije bile rijetko i sada je ministar odlučio nešto promijeniti. Srbija prijeti da će raditi laboratorijske kontrole 30 dana. Pa kakve onda to oni laboratorije imaju kad im treba 30 dana za pregled? Oni su pretjerali', rekao je Brlošić.

Napominje i kako svaka kontrola košta, kako povećanje jest veliko, ali i kako je cijena inspekcije do sada bila preniska. 'Sadašnja cijene inspekcije može biti problem za manje uvoznike koji u jednom kamionu voze pet kultura. Ali onda oni bi se trebali bolje organizirati. Ovdje se prvenstveno radi o zaštiti domaćih proizvođača, nitko nije protiv uvoza te robe ako je ona jednako kvalitetna kao i roba proizvedena u Hrvatskoj', rekao je Brlošić i poručio poljoprivrednim proizvođačima u regiji da ulože u tehnologiju proizvodnje kako bi zadovoljili EU standarde jer su to učinili i hrvatski poljoprivrednici.

Predsjednik Uprave jedne velike domaće prehrambene kompanije za tportal je kazao kako vjeruje da će trgovinski rat završiti za stolom. Naš anonimni sugovornik podržava Tolušića jer 'barem nešto pokrenuo, dok njegovi prethodnici nisu napravili ništa'. Smatra da kratkotrajni zastoji na granici ne mogu napraviti veću štetu hrvatskim kompanijama.

'Ja sam za to da se zaštiti domaće tržište, ali korak po korak. Dolazi nam svakakva roba, veći je problem roba iz Poljske i Češka iz koje je došlo najviše salmonele. Povijesno gledano, zemlje iz našeg susjedstva su imale rigoroznije kontrole. Problem su strani trgovački lanci koji uvoze svašta', kaže naš sugovornik i dodaje kako Tolušića treba podržati:

'Imao je hrabrosti nešto poduzeti, ako ga sada svi nagaze opet se više nitko neće ništa usuditi napraviti. Ja bi uveo sveobuhvatne kontrole robe bez obzira na zemlju iz koje dolazi. Nadam se da će ova kriza završiti kroz tjedan dana, pa nitko neće ništa puno izgubiti', zaključuje naš sugovornik.   

Prokuristica Kraša, kompanije koja radi u svim zemljama regije, Marica Vidaković rekla je tportalu kako joj je jako stalo do toga da trgovinski odnosi sa susjednim zemalja budu sređeni i da protok roba bude normalan.

'Mi svoju budućnost gradimo na izvozu, a moramo ga omogućiti i drugima. Politički odnosi ne bi smjeli imati utjecati na trgovinske odnose', poručila je.  

S njom se slaže i predsjednik Privredne Komore Srbije Marko Čadež koji je tportalu rekao kako ne treba zatvarati granice i graditi barijere i kako u ovom slučaju trpe i srbijanske i hrvatske kompanije. 'Dizanje naknada nije rješenje. Gospodarstva svih zemalja u regiji imaju problema zbog toga. Ovo pitanje treba rješiti čim prije na razini Vlade', rekao je.

Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca za tportal je rekao kako mu se prema reakcijama naših susjeda čini da je odluka o povećanju pristojbi za fitosanitarni nadzor voća i povrća pri uvozu iz trećih zemalja donesena nenajavljeno i naglo, bez prethodnog dijaloga sa susjednim zemljama te predstavlja još jednu u nizu nepredvidljivih političkih odluka koje za posljedicu imaju stvaranje nepovoljnog poslovnog okruženja i dugoročno vode do smanjenja konkurentnosti gospodarstva.

'Prilikom donošenja odluka koje imaju utjecaj na gospodarstvo, a u ovom slučaju i na cijelu regiju, potrebno je postupati pažljivije i promišljenije uz konstruktivan razgovor sa svim uključenim stranama jer se u suprotnom, kako smo vidjeli, nanose trajne štete svim poslodavcima bez obzira na zemlju iz koje dolaze i koji u svojim državama uredno plaćaju porez, a za rezultat im je otežano poslovanje i u pitanje dovedena opstojnost robe koja ima kratak rok trajanja i čijim se propadanjem stvaraju veliki gubici poljoprivrednoj industriji,' rekao je Majetić.

Povećan trošak nadzora, kaže, u konačnici će zbog nenajavljene odluke i nemogućnosti planiranja poslovnih procesa vjerojatno rezultirati i povećanom cijenom proizvoda za krajnjeg kupca, tako da je ova situacija nepovoljna i za sve potrošače.

'Kako bi se pomoglo domaćoj poljoprivrednoj industriji, potrebno je pronaći konkretnije i poticajnije mjere, kao što su sniženje ukupnih poreznih i neporeznih davanja te mogućnost uvoza radne snage iz trećih zemalja. S obzirom na to da se troškovi industriji stvaraju i povećavaju svakim novim danom te da poslodavci nemaju vremena čekati, pozivamo na hitan dijalog i tražimo žurno razrješenje ove situacije', zaključio je.

S povećanjem pristojbi nisu sretni niti u Hrvatskoj gospodarskoj komori u kojoj kažu  da bi poskupljenje moglo dovesti do znatnih negativnih posljedica za Hrvatsku.

'Očekujemo žurno donošenje odgovarajućeg rješenja kako bi se nastavila uobičajena dinamika trgovanja sa zemljama regije. To znači da Hrvatska treba preispitati trenutno važeće mehanizme', poručili su iz HGK.