Ako se po jutru dan poznaje, domaći bankarski sektor teško će ponoviti prošlogodišnje rezultate. Tri vodeće banke – ZABA, PBZ i Erste – u prvom tromjesečju bilježe smanjenje dobiti, a glavni razlozi slabije profitabilnosti su rast troškova financiranja i povećanje rezervacija za loše kredite
Grupa Zagrebačke banke u prvom je kvartalu ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 389 milijuna kuna, što je za 5,6 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Zabini poslovni prihodi pali su za 4,4 posto (na 1,26 milijardi kuna), a troškovi su povećani za 1,1 posto (na 624 milijuna kuna).
Neto prihodi od kamata smanjeni su za 0,9 posto, a glavni je razlog povećanje kamatnih rashoda za čak 33,8 posto uslijed rasta troškova financiranja i održavanja strukturnih omjera likvidnosti. Za troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke ZABA je izdvojila 154 milijuna kuna odnosno 40 milijuna kuna manje u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje.
Sama banka, bez ostalih sastavnica grupe, ostvarila je još slabije rezultate – prihodi su joj pali za 7,7 posto (na 1,05 milijardi kuna), a dobit je potonula 13,3 posto (na 375 milijuna kuna).
Grupa Privredne banke Zagreb postigla je nešto bolje rezultate. U prvom je tromjesečju ostvarila čistu dobit od 287,1 milijun kuna što je na razini istog prošlogodišnjeg razdoblja.
Međutim, bankarski dio grupacije pretrpio je zabilježio je negativne trendove. Dobit nakon oporezivanja banke iznosila je 205,4 milijuna kuna, što je 8,2 milijuna kuna ili 3,8 posto manje nego u istom razdoblju lani.
PBZ grupa je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila kamatni prihod od 998,2 milijuna kuna što je povećanje za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Porast kamatnih prihoda ostvaren je ponajviše uslijed nešto višeg kreditiranja javnih trgovačkih društava i javnog sektora, navode iz PBZ-a.
Neto kamatni prihod grupe iznosio je 631,9 milijuna kuna, što je rast za 6,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Za razliku od Zagrebačke banke, PBZ bilježi značajan rast rezervacija. U prvom tromjesečju izdvojio je 120,7 milijuna kuna za vrijednosno usklađivanje i rezervacije za gubitke, dok je u isto vrijeme prošle godine za to izdvojeno 88,9 milijuna kuna. To se povećanje prvenstveno odnosi na izloženost prema stanovništvu te malim i srednjim poduzećima.
Najveći pad dobiti pretrpjela je banka Erste. U prva tri mjeseca zabilježila je čistu dobit od 130,4 milijuna kuna što je 12,1 posto manje nego lani. Na smanjenje dobiti najviše su utjecala povećana izdvajanja za loše kredite, koja su porasla za 11 posto na 160,7 milijuna kuna.
