Povodom Dana trgovine, na okruglom stolu u organizaciji Sindikata trgovine prezentirana je Anićeva studija 'Analiza stanja i perspektive trgovine u Hrvatskoj', koja je pokazala da su hrvatski potrošači počeli natprosječnoj osjećati krizu i smanjivati potrošnju, što utječe na pad prometa u trgovini.

Iskustva velikih trgovačkih europskih lanaca, koje je pogodila kriza 1989. pokazuje da trgovački lanci i u teška vremena primjenom različitih strategija mogu ostvariti profit. Anić je pobrojao strategije koje bi mogli početi primjenjivati trgovci, među kojima su zamrzavanje plaća, otpuštanje radnika, smanjivanje troškova poslovanja, zatvaranje prodavaonica koje loše posluju, promotivne akcije i druge.

Dragica Mišeljić, predsjednica Sindikata trgovaca Hrvatske, izjavila je da će se značajnije posljedice krize na trgovine osjetiti u drugom polugodištu, 'kada će na naplatu doći pad plaća u drugim sektorima'.

Iako je sektor trgovine i prošle godine osjetio pad prometa, Mišeljić smatra da se značajni učinci krize još nisu osjetili, no da je isto dio radnika ostao bez posla, zaposlenika na 'određeno vrijeme'. Novi problem za radnike u trgovini predstavlja činjenica da je, unatoč smanjenu zaposlenih, obujam poslovanja ostao isti.

Mišeljić je istaknula 'kreativnost poslodavaca u izigravanju zakona' navodeći kako u nekim trgovačkim lancima iako nedjeljom ne rade s kupcima, zaposlenici često rade u zatvorenim trgovinama, i to na poslovima slaganja robe, uređivanja ili bojenja prostora.

'Mi imamo smiješan zakon koji ne znači ništa, jer je njegova intencija bila da ljudi nedjeljom ne rade, pa je svejedno rade li na blagajni ili uređuju trgovinu', komentirala je neradne nedjelje za trgovce Mišeljić. Pokaže li studija Ekonomskog instituta da nema nekog značajnijeg pada prometa u trgovinama, sindikati će zatražiti da se u trgovinama nedjeljom ne može ni na koji način raditi – bile one otvorene ili zatvorene.