Istraživanje objavljeno povodom godišnjice osnivanja WTO-a pokazuje da najveće ekonomije godišnje od lakše trgovine imaju dodatne koristi koje se mjere desecima milijardi dolara, a čak i Hrvatskoj članstvo u WTO-u donosi ekstra dvjestotinjak milijuna dolara
Prvi dan 2020. godine donosi 25. godišnjicu funkcioniranja Svjetske trgovinske organizacije (WTO, World Trade Organization), institucije osnovane s ciljem olakšavanja svjetske trgovine smanjenjem carina i ujednačavanjem pravila. Kao proces koji se razvijao paralelno s globalizacijom, jačanje međunarodne robne razmjene posljednjih dva desetljeća nerijetko se našlo na meti kritičara kao jedan od uzroka pada zaposlenosti u pojedinim državama.
U tome posljednje tri godine prednjači američki predsjednik Donald Trump te u trgovini dijelom vidi krivca za gubitak industrijskih radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama u korist država u kojima je proizvodnja jeftinija, poput Meksika ili Kine. Njegovo nezadovoljstvo je toliko da je čak započeo trgovinski rat nametanjem carina na uvoz robe iz pojedinih država, najvećim dijelom iz Kine.
No studija koju je ovih dana objavila njemačka zaklada Bertelsmann, kako bi koincidirala s godišnjicom WTO-a, pokazuje da je SAD uz Kinu i Njemačku najveći dobitnik od članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Prema toj analizi, SAD je 2016. godine imao 87 milijardi dolara dodatne koristi zahvaljujući članstvu u WTO-u, Kina je dodatno prosperirala za tek milijardu manje, a Njemačka za 66 milijardi dolara.
Navedene brojke govore koliko je porastao bruto domaći proizvod u industriji pojedine države zahvaljujući članstvu te države u WTO-u. Relativni utjecaj stoga varira i ovisi o stvarnoj razini ukupne proizvodnje neke zemlje. Apsolutno gledajući, članstvo najviše donosi spomenutim državama – SAD-u, Kini i Njemačkoj. Relativno gledajući, porast je iznosio 1,5 posto u SAD-u, upola toliko u Kini te 4,2 posto u Njemačkoj.
vezane vijesti
U nekim drugim državama, poput Vijetnama ili Čilea, pridruživanje WTO-u donosi godišnji rast proizvodnje i za više od 10 posto. Sveukupno, članstvo u WTO-u je 2016. godine globalno donijelo dodatnih 855 milijardi dolara svjetskom BDP-u, odnosno oko jedan posto. U analizi se napominje da od WTO-a najviše koristi imaju države s jakom proizvodnjom i jakim izvozom.
U analizi podataka za dvjestotinjak ekonomija nalazi se i Hrvatska, a brojke pokazuju da članstvo u WTO-u Hrvatskoj ne donosi baš znatne koristi. U 2016. godini to je bila oko 280 milijuna dolara vrijedna dodatna proizvodnja, odnosno ekstra 1,2 posto. Hrvatski izvoz je zahvaljujući članstvu iste godine bio viši za 87 milijuna dolara, odnosno za tek tri četvrtine jednog postotka.
Na svoj 25. rođendan Svjetska trgovinska organizacija, proizašla iz ranijeg Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT, General Agreement on Tariffs and Trade), nalazi se u prilično nezavidnom položaju. Sud koji je donosio većinu odluka u sporovima među državama od sredine prosinca nema dovoljno članova za odlučivanje jer SAD već dvije godine blokira imenovanje novih sudaca. Nominalno sedmeročlani sud treba minimalno troje sudaca za donošenje odluka, a odnedavno se u njemu nalazi samo jedna sutkinja.
Izostanak pristanka za nove članove Washington pravda tvrdnjama da sud neravnomjerno donosi odluke u korist američkih konkurenata. Na sustav rješavanja sporova žalile su se i neke druge države, a kritičari tvrde da se sporovi rješavaju presporo, da sud često donosi odluke i izvan svoje ingerencije i da se nije u stanju nositi s izazovima kineske mješavine državne kontrole i tržišne ekonomije.
U Bertelsmannovoj analizi podsjeća se da najveći članovi WTO-a, Kina i SAD, eskaliraju svoje carinske sporove i da bi u WTO-u trebalo doći do 'hitnog poboljšanja' jer se bez 'provedbe pravila sustav koji na njima počiva ne može dugo održati'. Upozorava se i da države koje zaobilaze WTO i umjesto toga inzistiraju na bilateralnim trgovinskim sporazumima riskiraju 'znatne gubitke prosperiteta u međunarodnoj trgovini'. WTO danas broji 164 države članice.
Zaklada Bertelsmann je njemačka fondacija koja se bavi istraživanjima ekonomskih i društvenih trendova. Financira se dividendama iz većinskog udjela koji drži u jednoj od najvećih njemačkih medijskih korporacija, Bertelsmann Group. U sastavu grupe nalaze se izdavač knjiga Penguin Random House, novinski izdavač Gruner + Jahr, muzički izdavač BMG, kao i televizijska RTL grupa, kojoj pripada i hrvatska RTL televizija. U posljednjih petnaestak godina u Njemačkoj su objavljene dvije knjige koje su izazvale odjek u javnosti kritizirajući utjecaj koji zaklada ima na njemačko društvo i način na koji posluje.
Autori studije podsjećaju da je od stvaranja WTO-a pa do velike krize, u razdoblju od 1994. do 2008., vrijednost svjetske trgovine godišnje rasla u prosjeku za oko šest posto. Sveukupno, količina trgovine u tom razdoblju porasla je za 125 posto. Autori navode da su se u istraživanju posebno trudili izolirati utjecaj članstva u WTO-u od drugih procesa koji bi mogli olakšati trgovinu (pr. globalizacije općenito) i time dovesti do rasta proizvodnje. U izračunu se također vodilo računa o unutrašnjoj potrošnji pojedinih država (koja također povećava proizvodnju), a studija razdvaja i efekte članstva na samu proizvodnju u državi i na, primjerice, iznos izvoza te zemlje.
Uzimajući u obzir rastući protekcionizam u trgovini u posljednjih desetak godina i prilično neprijateljski stav prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, očito je da je baš toj instituciji na njenu 25. godišnjicu potrebno zaželjeti vrlo sretnu novu godinu.
