ANALIZA ZORANA KORDE

Ako je Agrokor 'spašen', zašto onda dionice Jamnice i Leda i dalje mahnito padaju?

Zoran Korda
Zoran Korda
Više o autoru

Bionic
Reading

Dolazak povjerenika Vlade u Agrokor nije zaustavio strmoglav pad cijena dionica Agrokorovih kompanija na Zagrebačkoj burzi. Unatoč mjerama koje su dovele do povlačenja blokada i stabilizacije poslovanja Konzuma, dionice Jamnice, Leda, Belja i Vupika nastavile su tonuti još intenzivnije nego proteklih tjedana

Dionice dviju najvrednijih Agrokorovih perjanica, Jamnice i Leda, u samo mjesec dana potonule su oko 70 posto, a s burze je izbrisano 4,6 milijardi kuna.   

Postavlja se pitanje zašto su dionice kompanija, koje imaju neupitan poslovni potencijal, u tako kratkom vremenu toliko obezvrijeđene. Nema sumnje da je sama spoznaja da se cijeli koncern nalazi pred bankrotom izazvala paničnu rasprodaju na burzi. Ali ta činjenica sama po sebi ne bi trebala ugroziti opstanak najzdravijih dijelova koncerna.  

Međutim na gubitak povjerenja ulagača utjecali su i drugi faktori koji ozbiljno ugrožavaju poslovanje dviju Agrokorovih perjanica. Velik problem je to što su i Jamnica i Ledo pupčanom vrpcom vezani za Agrokor, koncern koji je maksimalno iscrpio njihove financijske potencijale i na taj način realno obezvrijedio i njihove dionice.

Naime, iako Jamnica i Ledo odlično posluju i ostvaruju visoku dobit, Ivica Todorić maksimalno je koristio njihove financijske potencijale za održavanje i širenje svojeg poslovnog carstva. Nezdrava veza između ovih dviju kompanija i njihove matice pokazuje se na nekoliko razina.  

Najveći rizik proizlazi iz jamstava koja su Ledo i Jamnica u više navrata dali za kredite Agrokora kao vladajućeg društva u koncernu. Glavni teret preuzet je u studenom prošle godine, kada je Agrokor refinancirao veći dio svojih financijskih obveza. Tom prilikom izdana su jamstva za kredite u vrijednosti od 1,5 milijardu eura, pri čemu se najveći dio (1,3 milijarde eura) odnosi na kredite ruskih banaka (Sberbank i VTB bank). Jamstva su dale i druge Agrokorove kompanije, ali nema sumnje da ona najviše opterećuju Jamnicu i Ledo kao najprofitabilnije dijelove koncerna.  

Drugi problem koji negativno utječe na vrijednost njihovih dionica ogromne su pozajmice koje su, prema svemu sudeći, odobrene matičnoj kompaniji. Prema podacima iz bilanci krajem prošle godine, Jamnica je imala 1,2 milijarde kuna pozajmica, što čini više od trećine ukupne imovine. I Ledo je također plasirao 1,2 milijarde kuna, što predstavlja gotovo polovinu imovine društva. Zbog velikog odljeva novca pozajmicama i Jamnica i Ledo raspolažu relativno malim iznosima gotovine na računima. Zato su se nedavno ove dvije zlatne koke i našle u blokadi, iako iz redovnog poslovanja ostvaruju veliku zaradu (u 2016. iz operativnog poslovanja Jamnica je ostvarila 537,5 milijuna kuna, a Ledo 361 milijun kuna gotovine).

Ledo dodatno opterećuju kratkotrajna potraživanja kupaca, dvostruko veća od obveza prema dobavljačima. Ovako nepovoljan omjer upućuje na to da je Ledo, kao i drugi dobavljači, žrtva nepovoljnih uvjeta poslovanja s Konzumom. U slučaju Jamnice situacija je povoljnija jer su kratkotrajna potraživanja usklađena s obvezama.      

Sve navedeno upućuje na ogromne rizike u pogledu uspješnosti budućeg poslovanja Jamnice i Leda. U slučaju negativnog scenarija kompanije će morati otpisati zajmove prema Agrokoru, a iz budućeg poslovanja morat će otplaćivati ogromne obveze na temelju zajmova.

S druge strane špekulanti, koji ovih dana neumorno kupuju dionice Leda i Jamnice, klade se na povoljnije ishode. Opcija na koju računaju je prodaja Jamnice i Leda u postupku restrukturiranja Agrokora. Pritom očekuju da će kreditori osloboditi te kompanije preuzetih jamstava.

Na taj način postigla bi se znatno veća cijena, što je u interesu i najvećih kreditora koji traže optimalan model naplate svojih kredita.