Odolijevati krizi koja traje četiri godine više ne mogu ni banke, što je pokazalo i šestomjesečno izvješće o poslovanju domaćeg bankarskog sektora po kojem imale 405 milijuna kuna manju dobit nego u istom razdoblju lani, a čak 11 od 32 banke poslovale su u minusu.

Nakon godina velikih zarada ova vijest i ne predstavlja veliki problem, kada se padom dobiti ne bi otkrivali katastrofalni trendovi o otplati kredita u Hrvatskoj. Banke su krajem prve polovice godine potraživale 28,6 milijardi dospjelih kredita, a u kategoriju djelomično ili potpuno nenadoknadivih potraživanja smjestile su kredite teške skoro 39 milijardi kuna. To znači da se 13,3 posto kredita ne otplaćuje na vrijeme.

Od kraja 2008. do danas masa kredita povećana je za skoro 40 milijardi kuna pa je zadnjeg dana lipnja u opticaju bilo 292 milijuna kuna kredita. Zaduživala se država, a da bi osigurale likvidnost kredite su dizale i tvrtke. Tako je u krizi država podigla zaduženost na 34,7 milijardi kuna, odnosno za 13,2 milijarde kod domaćih banaka, a tvrtke su povećale ukupnu zaduženost za 21 milijardu kuna na ukupno 117,9 milijardi.

I dok država plaća redovito, tvrtke su u velikom problemu. Kod njih se više ne plaća 22 posto kredita. Prije samo tri mjeseca radilo se o 20 posto loših kredita u tom sektoru, pa je do kraja godine lako moguće da se svaki četvrti kredit dan tvrtkama prestane uredno plaćati. Da kriza napravila svoje kod poduzetnika dokazuje činjenica da je 2008. bilo svega šest milijardi kuna dospjelih kredita u tvrtkama, a taj broj u manje od četiri godine eksplodirao je na 20,8 milijardi kuna. Poduzetnici najteže plaćaju kredite u švicarskim francima pa je skoro pola takvih kredita, točnije 48,33 posto u kategoriji problematičnih.

Stanovništvo se relativno dobro drži, ali i tu se naziru problemi. Najurednije plaćaju kredite za stanove, ali unatoč trudu 3,3 milijarde kuna kredita smatra se teško naplativima, a 1,2 milijarde kuna nakon pola 2012. dospjelo je dugovanje. Svaki dvadeseti kredit za stan se plaća uz zakašnjenje. U pretkriznoj 2008. neplaćanje stambenih kredita bilo je slučaj, a ne pravilo. Tada je samo 1,7 posto dužnika imalo problema s plaćanjem obveza bankama.

Građani se teško nose i s minusima na tekućim računima. Svaki osmi Hrvat ima problematičan tekući račun i čak sedam milijardi kuna smatra se teško naplativim. Od ukupno 57 milijardi kuna 'ostalih kredita' među kojima većinu čine minusi na tekućim računima 5,22 milijarde kuna su zabilježene kao dospjelo dugovanje.

U drugim segmentima građani se razdužuju, odnosno otplaćuju stare kredite za automobile, po kreditnim karticama i hipotekarne kredite te se suzdržavaju od novih kupnja. Od kraja 2008. do lipnja, građani su povećali kreditno zaduženje za jedva 1,6 milijardi kuna. Stambeni krediti bili su unatoč krizi popularni, jer se mora riješiti stambeno pitanje, ali je stanovništvo prestalo kupovati čak i automobile. Tako je od kraja 2008. masa kredita za automobile pala sa 9,6 na samo 3,83 milijarde kuna, a krediti na kreditnim karticama pali su za milijardu i pol na skoro četiri milijarde kuna.

Unatoč velikoj krizi, građani su se suzdržavali ulaziti dublje u minus pa je iznos 'ostalih kredita' narastao za 1,3 milijarde kuna. Kad se promatra valutna struktura kredita u Hrvatskoj, vidi se da su za bankama još uvijek najsigurniji krediti vezani za euro, a najmanja je disciplina plaćanja kod klijenata koji su podignuli kredite u kunama. Od 74 milijarde kuna kredita izdanih u kunama ne vraća se njih skoro 17 posto, a banke samo na svakom osmom slučaju kredita vezanog za euro imaju problema s naplatom.

Kriza je učinila svoje i sve je teže otplaćivati dugove iz dana ekspanzije gospodarstva. Čini se da su najodgovorniji bili građani koji su znali procijeniti koliko je dubok njihov džep i koliko u njega mogu posegnuti.