Prosječna plaća 34 zaposlenika matičnog društva Adris grupa d.d. ujedno je i daleko viša od preostalih s Finine ljestvice 20 najviših prosječnih prošlogodišnjih mjesečnih neto plaća koje su obračunali hrvatski poduzetnici (bez banaka, osiguravatelja i ostalih financijskih institucija), a temeljem podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.

Tako je na drugom mjestu u prošloj godini prosječna plaća obračunata za 17 zaposlenika tvrtke Ikea Hrvatska od 36.746 kuna, dok je na trećem mjestu prosjek od 36.101 kune obračunat u tvrtki Worldwide Clinical Trials, s 13 zaposlenika.

Više od 30 tisuća kuna iznosio je i mjesečni prosjek u lokalnim tvrtkama triju velikih svjetskih IT kompanija - u tvrtkama Oracle Hrvatska (36.048 kn), Cisco Systems Hrvatska (36.069) te Microsoft Hrvatska (34.532 kn).

Na listi se, i to na sedmom mjestu, nalazi i jedna tvrtka u stečaju - osječka tvrtka Biljemerkant trgovina, s prosjekom od 27.448 kuna.

Zanimljivo je i da se ovoj ljestvici upravljačko društvo jednog od najvećih koncerna u regiji, Agrokora nalazi na 17 mjestu, a prosječna obračunata neto plaća za 242 zaposlenika holding društva lani je iznosila 22.624 kune.

Odmah iza Agrokora je tvrtka u državnom vlasništvu, Hrvatska kontrola zračne plovidbe u kojoj je za 2013. godinu mjesečni prosjek bio 22.102 kune.

Najmanja je prosječna mjesečna neto plaća lani pak obračunata u djelatnosti administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti te je iznosila 3.552 kune, što je 25,7 posto manje od prosječne plaće poduzetnika Hrvatske te gotovo 15 puta manje od najveće neto plaće.

Finina analiza prosječnih mjesečnih neto plaće kod 20 poduzetnika prema najvećoj obračunatoj plaći pokazuje da je njih sedam s područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, po pet ih je registrirano u području informacija i komunikacija te trgovina, a po jedan poduzetnik u područjima građevinarstva, prijevoza i skladištenja te financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja.

Podaci o svim poduzetnicima obveznicima poreza na dobit (bez banaka, osiguravatelja i ostalih financijskih institucija), koji su lani zapošljavali 830.928 radnika, pokazuju da je prosječna neto plaća ipak bila znatno niža nego na ljestvici 20 najvećih i iznosila je 4.778 kuna. Ujedno, bila je i realno manje nego 2012. godine za 2,3 posto.

U većini djelatnosti koje zapošljavaju najveći broj radnika, dakle prerađivačkoj industriji (223.597 radnika), trgovini (179.126), građevinarstvu (77.129) te prijevozu i skladištenju (63.122) prosječne su plaće bile niže i od samog prosjeka Hrvatske.

Podaci Fine govore da su prosječne mjesečne neto plaće u građevinarstvu bile niže od prosjeka za 15,2 posto, u trgovini za 7,5 posto, a prerađivačkoj industriji za 2,5 posto manje. Izuzetak je djelatnost prijevoza i skladištenja, u kojoj je prosječna mjesečna neto plaća u 2013. bila 18,6 posto viša od prosjeka svih poduzetnika Hrvatske.

Fina je podatke o plaćama usporedila i s ostvarenim rezultatima poslovanja pojedinih sektora u prošloj godini, a ta analiza pokazuje da je najveća neto dobit ostvarena u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (2,2 milijarde kuna), informacije i komunikacije (1,7 milijardi kuna) te prerađivačkoj industriji (1,7 milijardi kuna).

Tako su i plaće u prve dvije navedene djelatnosti veće od prosjeka Hrvatske - informacijama i komunikacijama za 44,5 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 44,4 posto. No, u u prerađivačkoj industriji, unatoč ostvarenoj značajnoj neto dobiti, obračunate su 2,5 posto manje plaće u odnosu na prosjek Hrvatske.

Istodobno, u djelatnosti poslovanja s nekretninama lani je iskazan neto gubitak od 1,1 milijardu, a zaposlenima su obračunate 23,3 posto veće neto plaće od prosjeka.