Na prošlogodišnjoj konferenciji najavili ste kako će prihodi telekom sektora u Europi padati stopom od dva posto godišnje u razdoblju do 2020. godine. Ostajete li i dalje pri toj prognozi?

Da. Prihodi telekoma i dalje padaju. Glavni su razlozi nepovoljni regulatorni utjecaji koji im smanjuju profitabilnost, over the top (OTT) igrači (op. a., Skypea, Facebooka, WhatsUppa i slični) i velika cjenovna konkurencija.

U Europi se vodi cjenovni rat. Imate više od 12O telekoma dok ih je u SAD pet-šest. Velik je broj posrnulih poslovnih modela i zbog toga je cjenovna borba i dalje značajna.

S druge strane OTT igrači uzimaju vrijednost iz cijelog biznisa, a ne moraju investirati u infrastrukturu. Na primjer, danas jedan Apple vrijedi skoro kao top 100 telekom kompanija u svijetu zajedno.

Telekomi nisu našli rješenje kako konkurirati OTT igračima. Još uvijek traže nove inovativne usluge s dodatnom vrijednošću kako za kupce tako i za njih.

Zbog čega telekomi ne uspijevaju držati korak s jednim Facebookom ili Googleom?

Generalno gledano, radi se o tromosti. Telekomi su u pravilu veliki sustavi. Uspješni su digitalni biznisi mali i efikasni. Snapchat je došao do valuacije od 10 milijardi dolara s dvadesetak djelatnika i bez fizičke imovine jer je koristio Googleovu cloud infrastrukturu i nije morao sam investirati.

Drugi je problem nedostatak fokusa. Većina telekoma i dalje je usredotočena na tradicionalne komunikacijske biznise.

Usto, telekom sektoru nedostaje inovativnosti. Rješenja koja nude nisu dovoljno inovativna niti odgovaraju na želje kupaca. Uzmite za primjer Über (op. a., aplikacija je za pametne telefone kojom se poziva taksi, odnosno najbliži vozač automobila). Zašto se nitko iz telekom sektora toga nije sjetio? Tehnološki je stvar vrlo jednostavna, a kreirana je usluga superiorna tradicionalnoj, no uz značajno nižu cijenu.

Ali telekomi ipak pokušavaju nadomjestiti pad prihoda u core biznisu ulaskom u neke druge sektore.

To je istina. Danas su telekomi prisutni u energetici, financijskim uslugama, zdravstvu… Kad uzmete glavne telekom operatere, tada je to 3,8 tržišne vertikale po operateru. Ali problem je to što od toga mnogi od njih nisu napravili uspješne biznise.

Telekomi kreiraju i nove aplikacije. Španjolska Telefonica ima na brojne aplikacije, ali nijedna nije značajnije monetizirana. U tome je recimo uspješan bio Swisscom koji je uspješno lansirao svoju messenger-aplikaciju kao odgovor na WhatsApp. Međutim, Swisscom je to napravio za svoju bazu korisnika dok WhatsApp ima skoro 700 milijuna korisnika širom svijeta.

Kakva je situacija na hrvatskom tržištu? Susreću li se tu telekomi s nekim specifičnim problemima i koliko im može biti opravdanje za tu, što Vi kažete, tromost i neinovativnost, sve slabija platežna moć kupaca uslijed dugotrajne recesije?

Jedan je od uspješnih primjera za m-plaćanja Kenija gdje je Vodafone lansirao uslugu za transfer novca m-pesa. Znači, tržište ne mora biti bogato. Naravno, ta usluga neće koštati kao na primjer u San Franciscu, ali bitno je to da je kupci traže i da im pruža dodanu vrijednost. Iz te perspektive i u Hrvatskoj ima perspektive za dodatne usluge.

No kad je ekonomska situacija loša, veća je cjenovna osjetljivost kupaca. Tele2 je krenuo u cjenovni rat i drugi operatori su ga slijedili. Sve je to dodatno otežalo telekomima daljnje investiranje u infrastrukturu.

I regulatorni okviri u regiji SEE (op. a., Srednja i Istočna Europa) su nepovoljni. Regulatori još uvijek ne znaju što trebaju napraviti pa se drže smjernica Bruxellesa, a ni sam Bruxelles ne zna kako pokrenuti telekomunikacijski sektor da se ponovo počne razvijati.

Kakva je budućnost telekoma? Hoće li se uspjeti othrvati OTT igračima?

Imamo tri moguća scenarija. Jedan je da OTT igrači u potpunosti zavladaju tržište. Suprotni je scenarij taj da telekomi eksplozijom uređaja koji se spajaju tzv. internet of things i inovacija koje bi mogli ponuditi kupcima kreiraju svoja digitalna carstva. Kako sad stoje stvari, teško je vjerovati da će se to desiti.

Treći scenarij, koji je po meni najizgledniji, predviđa suradnju telekoma i OTT igrača. Više nisu konkurenti, već partneri koji vežu OTT usluge i konektivnost što može donijeti benefite jednima i drugima. Kupcima to može biti jako interesantno, a dobar je primjer suradnja Hrvatskog telekom s cloud muzičkim servisom Deezerom

Dotaknimo se na kraju domaćeg ICT sektora. Premijer Zoran Milanović lani je putovao u SAD u obilazak pet velikih ICT kompanija. Svrha je tog puta ostala misteriozna. Kako biste Vi ocijenili stanje kod nas i možemo li očekivati u budućnosti veća ulaganja, na primjer, jednog Microsofta?

Jednostavno rečeno, mi smo našu ICT industriju osakatili. Prije deset godina imali smo dobru startnu poziciju, ali smo je zatrli poreznim opterećenjima, lošim regulatornim okvirima te našim birokratiziranim poslovno-administrativnim sustavom. Iz ICT segmenta u inozemstvo otišlo je jako mnogo ljudi. Oni koji su ostali  jednostavno su toliko uporni da su preživjeli na tržištu.

Hrvatska je propustila brdo prilika i bojim se da smo izgubili korak sa svijetom. Cloud tehnologija i internet of things omogućuju poslovne modele koji nisu vezani za lokaciju. Kompanije mogu ponuditi produkte koji se plasiraju globalno. Mi toga nemamo dovoljno.

Pokretač ICT industriji u Hrvatskoj dala bi reforma javnog sektora. Tu se otvara prostor za cloud rješenja i automatizaciju, ali se ta reforma odlaže iz vlasti u vlast. Znači, nemate jako domaće tržište, ubijaju vas porezi, koče vas druge prepreke poslovanju, stručni ljudi odlaze i zbog toga nisam previše optimističan što se tiče boljeg razvoja našeg ICT sektora.