Analitičari Privredne banke Zagreb očekuju da će druga polovica ove godine donijeti usporavanje pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na oko 4,5 posto, što će u konačnici rezultirati godišnjim padom BDP od oko 5,5 posto.
U drugoj polovici ove godine nastavit će se pad osobne potrošnje i investicija te pozitivnog doprinosa BDP-u neto inozemne potražnje, a moguć je i pad državne potrošnje, pa bi drugo tromjesečje 2009. moglo donijeti usporavanje pada BDP-a na oko 4,5 posto, odnosno na 5,5 posto godišnjeg pada, navode analitičari PBZ-a u svojoj Tjednoj analizi.
Napominju da su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o padu BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju za 6,3 posto, nakon 6,7 posto u prvom kvartalu, ponovno pokazali istu strukturu kreiranja BDP-a kao i u prvom tromjesečju.
Naime, podaci DZS-a pokazuju da je u drugom kvartalu porasla samo državna potrošnja, dok su sve ostale kategorije potrošnje duboko potonule.
Pad osobne potrošnje za 9,4 posto, ocjenjuju iz PBZ-a, sukladan je nepovoljnim kretanjima na tržištu rada, korekciji plaća u privatnom i dijelu javnog sektora te znatnog usporavanja potrošačkog kreditiranja.
Ipak, u drugoj polovici godine očekuju nastavak pada osobne potrošnje nešto blažih razmjera, posebice u trećem kvartalu, zbog utjecaja turističke sezone i rujanske pripreme za školsku godinu. Za zadnji kvartal pak prognoziraju daljnje usporavanje pada, ali ponajviše jer je u istom razdoblju lani već zabilježen pad osobne potrošnje, od 3,2 posto.
Za razliku od osobne, državna je potrošnja zadržala pozitivnu stopu rasta, od 1,2 posto, iako je to niže od 3,9 posto iz prvog tromjesečja.
Ocjenjuju da su tome doprinjeli prvi rebalans proračuna iz ožujka, kojim su plaće proračunskih korisnika smanjene za 6 posto te 'statistički' razlog, odnosno činjenica da je u drugom tromjesečju lani rast državne potrošnje iznosio čak 3,2 posto.
S obzirom na ipak dijelom obuzdanu državnu potrošnju kroz još dva proračunska rebalansa, u PBZ-u očekuju da bi prema kraju godine i ona mogla zabilježiti blagi pad.
Pritom se pitaju nije li za činjenicu da je ove godine država jedini generator rasta ipak privatni sektor platio previsoku cijenu, suočivši se s visokom nelikvidnošću, rastućim kamatnim stopama i ograničenim pristupom kreditima.
Ubrzanje pada investicija s 12,4 posto u prvom na 12,7 posto u drugom kvartalu pak u PBZ ocjenjuju očekivanim zbog sezonskog karaktera građevinskih radova te 'zamrzavanje' tržišta nekretnina, odnosno činjenice 'da su poduzetnici s produbljivanjem krize i izostankom značajnijih Vladinih protukriznih mjera u većoj mjeri počeli odustajati od investicijskih ulaganja'.
Za ostatak godine prognoziraju nastavak pada investicija 'po prilici istom dinamikom, ako ne i snažnijom'.
Na području neto inozemne potražnje pak očekuju nastavak pozitivnog doprinosa, odnosno pad uvoza viši od pada izvoza, jer će dio trećeg kvartala (posebno kolovoz) donijeti poboljšanje izvoza u segmentu usluga odnosno turizma.
