Andrea Favaro iz Firearms Uniteda kaže za euronews kako je vlasništvo nad oružjem mjera za postizanje slobodnog i otvorenog društva te kako civilno vlasništvo nad oružjem ima koristi za demokraciju:

'Teško da će neko društvo krenuti autoritativnim putem ako ima naoružano stanovništvo koje može pružiti otpor', tvrdi Favaro i kaže kako zakoni o oružju moraju biti manje strogi i slični onima u SAD-u.

'Naše zahtjeve ne pokreće nikakva ideologija. Ja sam libertarijanac, ali nas podržavaju i konzervativci i ljevičari. Želimo zakone koji imaju uporište u zdravom razumu', kaže Favaro i dodaje da je jedina zemlja EU-a s razumnim zakonima o oružju Češka, gdje su dopušteni prilično labava nabava i nošenje oružja te se tamošnjim zakonom cilja zabraniti nabava oružja pojedincima koji ga ne bi trebali imati, dok se tehničkima detaljima oružja i ostalim specifikacijama zakon ne zamara previše.

Pravo na vlasništvo nad oružjem u Češkoj postoji već šest stoljeća: 1420. u toj je zemlji izbila Husitska revolucija tijekom koje su se Česi borili protiv Pape i križara i ostalo je zapisano da 'svaki čovjek koji može stajati, ima pravo kod kuće držati oružje'.

U 20. stoljeću, pod njemačkom te kasnije sovjetskom okupacijom, pravo na držanje oružja je ukinuto, ali je vraćeno na snagu ponovnim osamostaljivanjem zemlje početkom 90-ih godina. Danas u Češkoj po glavi stanovnika više ljudi nosi prikriveno i napunjeno oružje nego u SAD-u te se oružje uglavnom nabavlja radi osobne zaštite, a ne radi lova i sporta kao u ostatku EU-a.

Zagovornici oružja imaju brojne razloge zašto žele liberalnije zakone. Favaro, koji ima tri pištolja, tri puške i sačmaricu kaže da bi nošenje oružja pomoglo u borbi protiv kriminala. Stručnjaci i istraživanja pak pokazuju da to uopće nije točno je opasno tvrditi da bi bilo manje kriminala kad bi svima podijelili oružje.

Oružjem do osjećaja slobode?

Europski zaljubljenici u oružje argumentiraju da bi lakša nabava oružja pomogla ljudima da se osjećaju slobodnije i sigurnije. Stručnjaci se s druge strane s pravom pitaju kakvo je to društvo kojem treba oružje da bi se ljudi osjećali slobodno. Anonimni trgovac oružjem koji je radio za Amnesty International kaže, pak, za Euronews kako labava regulacija nabave i nošenja oružja često vodi u ugrožavanje manjinskih i ranjivih društvenih skupina te kako u tome nema nikakve 'slobode'.

Favaro iz Firearms Uniteda ima protuargument: 'Švicarska i Češka, u kojima gotovo svi imaju pravo na nabavu oružja su među najslobodnijim zemljama svijeta'. To to ne vrijedi za svaku zemlju zbog niza ekonomskim i političkih faktora i kao i jedinstvenih društvenih značajki. Češka se doista smatra 12. najsigurnijom zemljom svijeta, ali iznad nje su Irska, Austrija i Island, koji imaju znatno strože zakone o oružju.

Iako razvijenijim zemljama očito ne treba oružje da bi rješavali probleme, Favaro ide dalje te kaže da oružje nije krivac za slučajeve masovnih pucnjava te da su veći krivac mediji koji podgrijavaju i potenciraju takve slučajeve:

'Nikakvi zakoni ne mogu spriječiti masovne ubojice jer će nabaviti oružje na crno, napraviti ga sami ili zavarati vlasti i dobiti dozvole. U SAD-u ste 50-ih godina mogli poštom naručiti strojnicu, pa su masovne pucnjave bile rijedak fenomen. Danas ekstremisti znaju da će njihova djela biti objavljena u medija i da će zločini ostati zauvijek zapisani, a ideje podijeljene milijunima'.

'Nasilje nije smanjeno strožim zakonima'

Firearms United osnovan je 2016. godine kao reakcija na strože zakone o oružju koje je EU uvela nakon koordiniranih terorističkih napada u Parizu, kad su islamisti kalašnjikovima pobili 130 ljudi. Ti EU zakoni, tvrde ljubitelji oružja, su najbolji dokaz da nasilje nije smanjeno dok su oštećeni svi koji se bave streljaštvom.

'Civilno vlasništvo nad oružjem je jako važno, posebno na kontinentu u kojem su se rodili najbrutalniji režimi 20. stoljeća', zaključuje talijanski lobist.

U protekle tri godine u Hrvatskoj raste broj zahtjeva za nabavom oružja: tijekom 2020. podneseno je 18.392 takvih zahtjeva, a iduću godinu njih 20.057. MUP je tijekom 2022. zaprimio 21.226 zahtjeva za nabavu oružja, dok je do 22. veljače ove godine podnijeto 1893 zahtjeva. MUP precizira da građani najčešće nabavljaju oružje radi lova, dok je osobna sigurnost druga najzastupljenija kategorija. Treća po redu je sportsko streljaštvo, dodaje policija.

'Razlozi leže u općoj nesigurnosti uzrokovanoj pandemijom covida-19, ali značajno više zbog neizvjesnosti koja je prethodila ruskoj invaziji na Ukrajinu, a koja se u konačnici pretvorila u brutalni rat. Samim time, ljudi se osjećaju nesigurnima i osobno znam mnogo ljudi koji su poželjeli imati oružje radi samoobrane, a da ga prije nisu htjeli posjedovati,' objasnio je ranije za Hinu ovlašteni sudski vještak za balistiku, vatreno i hladno oružje te predsjednik Hrvatskog saveza za praktično streljaštvo (IPSC Hrvatska) Dubravko Gvozdanović.

Gvozdanović ističe da tek oko šest posto Hrvata posjeduje legalno oružje, što nas, smatra, ne čini naoružanom nacijom u odnosu na ostatak svijeta. Iako ispada da se u Hrvatskoj pretežno nabavlja lovačko oružje, zbog činjenice da je MUP nesklon izdavanju dozvola za držanje i nošenje, građani preko lovačkih ispita nabavljaju pištolje i poluatomatske puške koje uopće ne koriste za lov.

Prema podacima MUP-a, u vlasništvu građana je 314.783 komada oružja, od čega 18.705 dugog i 85.963 kratkog vatrenog oružja te 34.550 komada oružja kategorije C koje služi za glasne pucnjeve i 6565 bitnih dijelova oružja.Za držanje je u Hrvatskoj registrirano 47.470 komada oružja, za držanje i nošenje 232.415, dok je za 34.898 komada oružja izdana potvrda o prijavi oružja kategorije C.