Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je godišnje izvješće o komunalnom otpadu i stopi odvojenog prikupljanja otpada namijenjenog za oporabu i recikliranje. Provjerili smo koji su gradovi najagilniji, a koji zaostaju u odvajanju otpada te kako stoji po tom pitanju 10 najvećih gradova, u kojima živi gotovo polovica hrvatskog stanovništva
U Hrvatskoj se svake godine povećava količina komunalnog otpada, a kontinuirano rastu i stope oporabe i recikliranja. No unatoč pozitivnim trendovima postavljeni ciljevi u zbrinjavanju otpada ostaju nam nedostižni.
Lani je količina komunalnog otpada porasla za 4 posto na 1,84 milijuna tona. Uzroci rasta najvećim dijelom u leže u porastu vrijednosti gospodarskih pokazatelja, a osobito u povećanom turističkom prometu. Količina komunalnog otpada po stanovniku naglo je skočila na 474 kilograma što je značajnim dijelom posljedica osjetno manjeg broja stanovnika utvrđenog popisom.
vezane vijesti
Odvajanje otpada - u velikom zaostatku
Kada je riječ o odvajanju otpada, stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) dosegnula je 46 posto što je tri postotna poena više nego 2021. No unatoč rastu, ostali smo daleko od postavljenih ciljeva.
Podsjetimo, Hrvatska se obvezala da će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, a do kraja 2022. godine već smo trebali biti na stopi od 60 posto. U izvješću se napominje da je u posljednje dvije godine dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija, a jedan od glavnih uzroka su nečistoće koje su u značajnom udjelu prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad.
U oporabi samo 34 posto otpada
Uz nedovoljno odvajanje otpada, još uvijek preveliki dio odvojenog otpada završava na odlagalištima otpada. Tako je u 2022. godini samo 34 posto sakupljenog otpada oporabljeno.
Količina recikliranog otpada iznosila je 630.900 tona, a stopa recikliranja porasla je za tri postotna poena izjednačivši se sa stopom oporabe (34 posto). Usprkos kontinuiranom povećanju, još uvijek smo daleko od cilja koji sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 posto.
Velike su razlike u stopi odvajanja otpada po županijama i gradovima. U pravilu županije u sjevernom dijelu Hrvatske postižu se znatno bolji rezultati dok županije na jugu zaostaju. Najveće stope oporabe bilježe se za Međimursku županiju (55 posto), Koprivničko-križevačku županiju (50 posto) i Varaždinsku županiju (47 posto), dok su županije sa najnižim vrijednostima stope oporabe i dalje Ličko – senjska županija (22 posto), Dubrovačko-neretvanska županija (24 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (25 posto).
Samo četiri grada postigla cilj
Samo četiri bilježe stopu odvajanja iznad 50 posto pri čemu i dalje uvjerljivo prednjači međimurski gradić Prelog, u kojem se odvaja čak 66,4 posto komunalnog otpada. Željenju stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada premašili su još Koprivnica, Krk i Osijek.
Nadomak ciljanom postotku, sa 48,6 posto odvojeno prikupljenog otpada je i Ludbreg, Čakovec je dostigao 48,3 posto, a Mali Lošinj 47,7 posto. U top 10 najuspješnijih gradova su još Buzet (47,6 posto), Križevci (47,2 posto) i Supetar (46,6 posto). Stopu od 40 posto premašili su još samo Varaždin (46,3 posto), Labin (44,9 posto), Cres (42,4 posto) i Slavonski Brod (40,8 posto).
Među 10 najuspješnijih najviše je napredovao Krk, a zabrinjava što su neki uspješni gradovi poput Preloga, Malog Lošinja i Osijeka nazadovali u odnosu na 2021. godinu.
Pozitivan pomak u odnosu na 2021. godinu ostvarilo je 80 gradova, a najveći skok u jednoj godini načinio je Rab, sa 20,5 posto na 39,8 posto.
Na dnu šest gradova s nulom
Na samom dnu liste je šest gradova (Korčula, Glina, Gospić, Vis, Vrgorac i Trilj), u kojima se sakupljeni komunalni otpad uopće ne odvaja. Među tim gradovima, u kojima je odvajanje tek u začetku, su Metković, Opuzen, Senj i Obrovac.
Među 10 najvećih hrvatskih gradova, najuspješniji u odvajanju otpada je Osijek, u kojemu se odvaja više od 50 posto prikupljenog otpada. Solidne rezultate (iznad 40 posto) postižu Varaždin i Slavonski Brod, a u zlatnoj sredini (iznad 30 posto) su Velika Gorica, Pula i Rijeka. Zagreb zaostaje sa 28 posto, a na začelju su Zadar, Karlovac i Split s manje od 20 posto odvojenog otpada.
U prošloj godini najveći pomak napravili su Zadar, Rijeka, Pula i Slavonski Brod, a nazadovali su Zagreb i Split.
