Panonski dio Hrvatske još uvijek je vrlo zanimljiv za istraživanje ležišta nafte i plina, a veliki potencijal također imaju dinarsko područje i jadransko podmorje, ocijenio je Inin stručnjak Niko Dalić u svom predavanju na današnjoj skupštini Znanstvenog vijeća za naftu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
U panonskom području iz potencijalnih novih nalazišta moguće je dobiti između 20 i 30 posto dosad otkrivenih rezervi, kaže Dalić. Kako je izvijestio, izdvojeno je 25 potencijalnih lokacija koje bi mogle biti nova otkrića, a većina ih je u Podravini. Procjenjuje se da je s njih moguće dobiti oko 60 milijuna barela ekvivalenta nafte.
Veliko neistraženo područje su i Dinaridi, kaže Dalić. Istraživanja tog područja traju dugo, oko 60 godina, izbušeno je 15 bušotina, a najperspektivnija područja su Vučjak u Gorskom kotaru, otok Brač i Ravni kotari u zadarskom zaleđu.
U podmorju sjevernog Jadrana situacija je jasna - plin se crpi s osam polja, a s još dva trebala bi uskoro početi. Dodatne rezerve plina u tom području su u tankim slojevima debljine od nekoliko milimetara do 30 centimetara čiji je potencijal 40 milijardi prostornih metara plina, kaže Dalić.
Dodaje da su istraživanja Dinarida i Jadrana vrlo skupa i da bi ih Ina trebala poduzimati u partnerstvu s drugim kompanijama. Njihov interes, međutim, ovisi o cijeni nafte - što je ona skuplja to je interes veći i obratno. Trenutno cijena nafte nije visoka pa je interes opao, kaže Dalić.
Kao i drugi sudionici skupštine Znanstvenog vijeća za naftu HAZU-a, Dalić poziva na intenzivno istraživanje domaćeg kopnenog i morskog područja, jer je, kako je rekao, prostorni metar nafte iz domaćih izvora triput vrjedniji od uvoznog.
Znanstveno vijeće za naftu jedno je od najstarijih i najbrojnijih vijeća HAZU. Osnovano je 1969. godine pa je današnja redovna skupština bila jubilarna, 40. skupština tog foruma. Djeluje kroz pet sekcija i ima oko 400 članova.
