Od 16,1 milijun putnika u hrvatskim morskim lukama u devet mjeseci ove godine, 10,6 milijuna putovala je samo u trećem tromjesečju, što je 44 posto manje nego u istom tromjesečju 2019., ali i najmanje u tom tromjesečju u zadnjih deset godina, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
"Okolnosti koje je prouzročilo širenje bolesti covid-19 izravno su utjecale na pad prometa putnika i vozila u unutarnjemu i međunarodnom prometu u hrvatskim morskim lukama", navode iz DZS-a uz statistiku o prometu u morskim lukama.
Brojka od 16,1 milijun putnika koji su kroz morske luke prošli (ukrcali se i iskrcali) u devet mjeseci ove godine manja je u odnosu na iste mjesece prošle godine, za 48 posto.
Za 34,7 posto, na 194,2 tisuće pao je i broj brodova koji su prispjeli u luke u devet mjeseci ove godine, ali je zato robe bilo za 1,4 posto više ili oko 15,5 milijuna tona.
Ljeto s većim prometom robe
Nešto veći porast prometa robe od 7,5 posto zabilježen je u morskim lukama samo u trećem tromjesečju ove godine sa 5,5 milijuna tona, a takav rast iz DZS-a objašnjavaju porastom prometa tekućeg tereta za 15,1 posto te porastom suhe rasute robe za 11 posto u odnosu na lanjsko treće tromjesečje. S druge strane, za promet robe u kontejnerima navode da je pao za 9,7 posto.
Vezano za promet robe u morskim lukama, iz DZS-a izdvajaju luke Omišalj, Bakar i Split, koje su među pet luka koje ostvaruju više od 90 posto od ukupnog prometa robe u morskim lukama, u trećem tromjesečju ostvarile porast tog prometa.
U Omišlju je tako bilo 29,6 posto više prometa robe nego u lanjskom trećem tromjesečju, u Bakru gotovo 20 posto više, a u Splitu 10,4 posto više.
Manje brodova, putnika i putničkih vozila
Osim 44 postotnog pada broja putnika, treće tromjesečje tj. ljetni mjeseci, koji inače donose najveći godišnji promet, ove su godine bili slabiji i po broju brodova u tim lukama, kojih je prispjelo 99,5 tisuća ili 33 posto manje nego u trećem tromjesečju 2019.
Pad morske luke od 25,2 posto na razini trećeg tromjesečja imaju i sa ukrcanih tj. iskrcanih 2,3 milijuna putničkih vozila na brodove, a još veći od 74,2 posto sa 'samo' oko 5,5 tisuća autobusa na brodovima.
Među svim lučkim kapetanijama, najviše je putničkih vozila, ili 616,4 tisuće ukrcano/iskrcano u sklopu Lučke kapetanije Split, za koju je to pad od 22 posto u odnosu na treće tromjesečje 2019., a iza nje su po tome lučke kapetanije Rijeka, Zadar, Senj, Dubrovnik, Pula, Ploče i Šibenik.
Prema pojedinim lukama na hrvatskom Jadranu najviše je putnika ovog ljeta imala morska luka Split, nešto malo više od 1,3 milijuna, ali je to i 50 posto manje nego u ljetu 2019., dok je na drugom mjestu morska luka Zadar sa puno manje putnika nego splitska, 720,3 tisuće, ali i manjim padom, od 35,2 posto.
U prvih deset morskih luka po prometu putnika su još Jablanac, Korčula, Preko, Supetar, Cres, Krk, Dubrovnik i Rab, pri čemu sve imaju pad broja putnika, a najveći među njima, od 72,5 posto luka Dubrovnik. I ostale luke su ovog ljeta bile u padu s brojem putnika.
