Otprilike 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već je imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju prije početka energetske krize. Do srpnja ove godine cijene plina i električne energije porasle su za 38 posto diljem Europe u usporedbi s prošlom godinom i nastavljaju rasti.

Analiza ETUC-a pokazuje da su zbog toga radnici koji zarađuju minimalnu plaću u 16 država članica EU-a morali izdvajati ekvivalent mjesečne plaće ili više od toga kako bi održali postojeću potrošnju energije. U 2021. to je bio slučaj u osam država članica.

Broj dana koji osoba s minimalnom plaćom mora raditi kako bi platila račun za energiju dramatično je porastao u nekim zemljama. Primjerice, u Estoniji za 26 dana, u Nizozemskoj za 20 dana, u Češkoj za 14, u Latviji za 16…

Najugroženiji su radnici u Češkoj, u kojoj moraju raditi 65 dana da bi pokrili troškove energije. U Hrvatskoj radnici na minimalcu trebaju raditi 37 dana da namire godišnji trošak za struju i grijanje.

Troškovi su toliko narasli da je u nekim zemljama (Slovačka, Grčka, Češka, Italija) prosječni godišnji račun za energiju sada veći od prosječne mjesečne neto plaće.

U Hrvatskoj je godišnji trošak energije za kućanstvo dosegnuo 5746 kuna i radnik s prosječnom plaćom treba raditi nešto manje od mjesec dana da bi ga pokrio. Te brojke srećom ne bi trebale rasti za hrvatske građane s obzirom na paket mjera, vrijedan 21 milijardu kuna, koji je u četvrtak predložila Vlada.

Pročitajte više: Vladinim mjerama izbjegnut ekstreman troškovni udar na životni standard, ali i na poduzetnike

Valja napomenuti da se ovi podaci odnose na cijenu energije u srpnju 2022. Kriza s kojom se suočavaju radnici sada je još gora u nekim zemljama članicama i pogoršava se zbog daljnjeg povećanja cijene energije i drugih osnovnih stvari poput hrane.

Rezultati analize Europskog sindikalnog instituta, neovisnog istraživačkog centra ETUC-a, dolaze uoči hitnog sastanka Vijeća za energiju EU-a u petak.

Europska konferencija sindikata poziva europske čelnike da poduzmu odlučnu akciju kako bi se zaustavilo neodrživo povećanje cijena energije u Europi. S tim u vezi poslali su Ursuli von der Leyen, Charlesu Michelu i drugim europskim čelnicima plan od šest točaka za ublažavanje rasta energetskih troškova.

Europski sindikati traže:

- povećanje plaća kako bi se zadovoljilo povećanje troškova života, a to znači podržavanje kolektivnog pregovaranja

- povećanje minimalnih plaća kako bi se osigurala njihova primjerenost i ciljane hitne subvencije za najugroženije

- ograničenje troškova računa za energiju i porez na višak profita energetskih tvrtki

- nacionalne i europske protukrizne mjere potpore za zaštitu prihoda i radnih mjesta u industriji, uslugama i javnom sektoru, uključujući mjere tipa SURE za zaštitu radnih mjesta i prihoda te financiranje socijalnih mjera za suočavanje s ovom krizom i procesima pravedne tranzicije

- reformiranje funkcioniranja energetskog tržišta EU-a tako da se usvoji načelo da je energija javno dobro i sukladno tome ulaže u rješavanje temeljnih uzroka krize, kao što su nedovoljno ulaganje u zelenu energiju i posljedice privatizacije

- mjesto za stolom za sindikate za osmišljavanje i provedbu antikriznih mjera kroz socijalni dijalog.

'Milijuni zaposlenih ljudi već su se borili s plaćanjem svojih računa prije ove krize, a sada se od njih traži da plate vrtoglave troškove energije s plaćama čija vrijednost pada. Kada vaš račun stoji više od mjesečne plaće, ne postoji pametan trik za uštedu novca koji će napraviti razliku. Te su cijene sada jednostavno nedostupne milijunima ljudi', naglašava zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch.