Vlada iskorištava inflaciju da bi punila državnu blagajnu nauštrb dobrobiti građana, poručuje oporba uoči glasovanja o rebalansu proračuna. Vlada odgovara: racionalno upravljamo financijama. Tko su dobitnici, a tko gubitnici rebalansa? Koje su projekcije proračuna za iduću godinu, s najavom slabog rasta BDP-a? Kakvo je stanje državnih financija uoči ulaska u eurozonu?
Grozdana Perić, saborska zastupnica (HDZ) gostujući u emisiji Otvoreno komentirala je prodaju Sberbankova udjela u Fortenova grupi. Rekla je kako očito ulagač nije komunicirao s upravom.
- Znamo kako je Sberbank ušla u vlasničku strukturu, bivša uprava je to omogućila i to je 43,4 posto udjela u vlasništvu. Znamo da je hrvatska vlada poduzela sve da kompanije koje su u strukturi vlasništva imale ruske kompanije i banke, da je omogućeno da se to pitanje uredi. Nakon sankcija u srpnju, do listopada je bilo omogućeno da se ti odnosi urede sukladno zakonu i propisima koje je EK propisala. Što se ovdje dogodilo vrlo je čudno, rekla je.
vezane vijesti
Ivana Posavec Krivec, saborska zastupnica (Socijaldemokrati), naglasila je da je previše nepoznanica.
- Ovo je priča iz koje je pitanje kako ćemo izaći s punim informacijama. Ostaje neizvjesno kako će proces završiti, može li doći do transakcije, hoće li do preuzimanja u financijskom smislu moći doći s obzirom da je Sberbank pod sankcijama. Kako je bilo moguće to provesti da hrvatska vlada o tome nema spoznaje. Vjerujem da će u sljedećim danima biti ključno da dođemo do saznanja, istaknula je.
Na pitanje je li ugrožena nacionalna sigurnost, Dario Hrebak, saborski zastupnik (HSLS) rekao je da je.
- Hrvatska je dio EU-a i postoje određena pravila i svatko tko želi doći i investirati u našoj zemlji dobrodošao je, ali taj koji dolazi, a dolazi iz trećih zemalja ipak bi trebao poštivati pravila koja tu vrijede, neki zakonodavno okvir. Ovo je poprilično skandalozno, vrlo netransparentno i događa se u neobičnim okolnosti, istaknuo je.
Rekao je i da mu je drago da se uključio DORH, SOA, i ostale institucije kako bi se ovo rasvijetlilo.
Damir Bakić, saborski zastupnik (Možemo!) rekao je da je sve vrlo nejasno i zbunjujuće i da treba vidjeti što se dogodilo i je li bilo potpuno zakonito.
- Ovaj intenzitet kojim se vijest proširila pokazuje koliko je to važno. Radi se o nacionalnom interesu, to je strateški nacionalni interes. To su poljoprivredna zemljišta, poljoprivredna proizvodnja, naš najveći maloprodajni lanac. Vrlo je jasno vidljiva, na uzbunu poziva potreba da sve takve transakcije budu perfektno transparentne. Moramo znati tko su stvarni protagonisti koji stoje iza takvih transakcija, istaknuo je.
- To može biti istinito. No s obzirom na to da se bavi poslom kojim se bavi, njemu nije interes nikakav strateški razvoj te kompanije, dugoročno, jer se on tim poslom naprosto ne bavi. Na kraju krajeva i Sberbanka je ušla u priču, ušla u vlasničku strukturu jer nije mogla naplatiti svoja potraživanja od preko milijardu eura, ali već tada s najavom da će izaći van. Jer banke se očito ne bave poljoprivrednom proizvodnjom, kazao je.
Bakić je rekao kako je rebalans s jedne strane registrirao onaj dio jesenskog paketa pomoći koji je vlada objavila da suzbije negative učinke inflacije. S druge strane rebalans su ključno obilježile dvije negativne stvari - snažan podbačaj u povlačenju sredstava iz eu fondova i drugo još jedno u nizu potonuće u financijama u zdravstvenom sustavu.
Na upit tko je odgovoran što ćemo povući 5 milijardi manje europskog novaca, Hrebak je rekao kako to ne znači da ga nećemo povući nego da je dinamika ugrožena.
- Proračun je objektivan odraz naših subjektivnih želja i potreba. On je velikim dijelom bio zadan, objektivan je za sve okolnosti koje nas prate i koje se reflektiraju na razini cijele Europske unije. Imali smo odličnog ministra financija Zdravka Marića koji je odlično vodio taj resor, sada je došao kolega Marko Primorac koji na jednak način je počeo održivo i stabilno voditi financije i vidi se da je deficit unutar onoga što smo se obvezali ulaskom u eurozonu, a najvažniji dio ovotjednog rebalansa proračuna je što kad smo ušli u eurozonu imali smo zaduženost, udio javnog duga bio je 63-64 posto, onda smo skočili za vrijeme lockdowna na osamdeset i nešto posto. Sad smo se vratili na 71 posto i ta tendencija je dobra i garantirati će održivost i stabilnost financija u godinama koje slijede.
Posavec Krivec je istaknula kako nije optimistična.
- Vrijeme krize ne smije biti period kada država ne suosjeća sa svojim građanima. Ovdje se pokazuje da država ne suosjeća dovoljno. Ona puni svoju blagajnu. Govorimo da u cijelom ovom procesu državni proračun se puni, da građani žive u neizvjesnosti, ne znaju kako će prebroditi ovu krizu. Ova vlada nije pokazala nikakav senzibilitet kako će upravljati s gospodarskim oporavkom, ne vidimo dostatna sredstva za zelenu tranziciju, sredstva koja idu prema socijalnim potrebama svih građana, a nezadovoljni smo i s obnovom, istaknula je.
