Na pitanje novinara o oporbenim kritikama rebalansa, uključujući i one o nesposobnosti povlačenja europskih sredstava, Primorac je rekao da ne bi rekao da se pokazala nesposobnost Vlade, već prije svega njezina sposobnost u osiguravanju tih sredstava, a u ovoj godini je riječ o više od 28 milijardi kuna.

"Istina, rebalansom je došlo do određenog smanjenja kada govorimo o pomoćima s naslova korištenja sredstava EU-a, postoji niz razloga za to", izjavio je Primorac, napominjući da se dio toga odnosi i na sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjenih za obnovu od potresa.

Rekao je da do usporavanja u iskorištavanju tih sredstava prije svega dolazi zbog određenih logističkih problema kada je riječ o postupcima javne nabave, uslijed značajnog porasta troškova materijala i radne snage.

Između ostalog, pojasnio je da postoje situacije pri otvaranju ponuda gdje su ponuđene cijene značajno iznad procijenjene vrijednosti nekog projekta.

Međutim, Primorac je poručio da su svi svjesni da je ta sredstva potrebno iskoristiti u što većoj mjeri, napominjući da u tom smislu nije ništa propušteno, s obzirom da se ona mogu koristiti i u prvoj polovini iduće godine.

Sredstva planirana za korištenje u ovoj koristit će se u idućoj godini i svi računaju da će se ona iskoristiti, rekao je Primorac.

Podsjetimo, Vlada je prošli tjedan predstavila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojima se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna, a sukladno tome očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.

Između ostalog, predloženim rebalansom prihodi od pomoći su planirani u iznosu od 28,2 milijarde kuna, što je smanjenje za 5,3 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan. Ti su prihodi izravno vezani uz projekte financirane iz EU-ovih fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te novog instrumenta EU nove generacije, izjavio je tada ministar financija.

Sav eventualni "višak" prihoda ide kućanstvima i gospodarstvu

Netočnima je ocijenio teze saborske oporbe da od rasta proračunskih prihoda zbog inflacije građani dobivaju samo "mrvice" te kako je na inflaciji najviše profitirala država, podsjetivši da je u rebalansu deficit proračuna zadržan na ranije planiranoj razini.

"Sav eventualni 'višak' prihoda raspoređivali smo kućanstvima i gospodarstvu u mjeri kako je to bilo adekvatno", izjavio je Primorac.

Novinare je zanimalo i otkuda su namaknuta sredstva za najavljeno povećanje plaća u javnim i državnim službama, na što je Primorac odgovorio da je to povećanje planirano rebalansom, a sukladno tome su i vođeni pregovori sa sindikatima.

Odgovarajući na pitanje o povećanju minimalne plaće te je li možda za rast plaća bolje rješenje podizanje osnovnog osobnog odbitka, Primorac je rekao da bi u postojećim okolnostima daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka bilo kontraproduktivno i štetno, kako za opstojnost samog poreza na dohodak, tako i na financiranje lokalnih jedinica.

Bilo bi dobro da građani i poduzeća fiksiraju kamatne stope na kredite

Kada je riječ o današnjem podizanju referentnih kamatnih stopa za 0,75 postotnih bodova od strane Europske središnje banke, Primorac je ponovio da je zaoštravanje monetarne politike jedini trenutno učinovit instrument u borbi protiv inflatornih pritisaka, dok fiskalna politika tu "malo toga može učiniti".

Rekao je da je to povećanje kamatnih stopa očekivano te da će vjerojatno pridonijeti stabiliziranju inflacijskih izgleda. Općenito će utjecati i na povećanje kamatnih stopa, a djelomično se vjerojatno prenijeti i na ostale instrumente zaduživanja, smatra.

Upitan "kakav udar" na kamate na kredite mogu očekivati građani, ministar je kazao da je to pitanje poslovnih politika banaka. No, rekao je da one imaju prilično dobru likvidnost, što bi trebalo pridonijeti tome da te kamatne stope ne rastu značajno.

Podsjetio je i da je u više navrata upozoravao na potencijalni rizik od rasta anuiteta na one kredite koji nisu ugovoreni uz fiksnu kamatnu stopu, kao i da je dobro da građani i poduzeća ukoliko je moguće svoje kamatne stope na kredite fiksiraju.

Novinari su pitali Primorca i boji li se stagflacije, na šta je odgovorio da su izgledi gospodarskog rasta u idućoj godini prilično neizvjesni, pri čemu nisu optimistični, s obzirom da Vlada prognozira njegovo usporavanje na 0,7 posto.

No, siguran je da će mjere Vlade i fiskalna politika, kao i sredstva iz europskih fondova, pridonijeti kakvom-takvom održanju tog rasta.