Poljoprivredne potpore važne su i velikim kompanijama koje su nositelji proizvodnje, inovacija, izvoza, produktivnosti i konkurentnosti, istaknuto je u utorak na zajedničkoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK)
Tema te zajedničke sjednice dvaju komorskih udruženja bile su nacrt prijedloga strategije poljoprivrede do 2030., odnosno nacionalni strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), priopćeno je iz Komore.
U priopćenju se prenosi izjava potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam Dragana Kovačevića da "ZPP ima ciljeve krojene prema najjačim i najrazvijenijim državama koje imaju ogromne proizvodne suficite".
vezane vijesti
Zato strategija, smatra Kovačević, treba dati odgovore koji prije svega muče hrvatske proizvođače i pri tome voditi računa o našim specifičnostima, posebno kada je u pitanju struktura proizvodnje i proizvođača.
"Naime, stječe se dojam da strategija ide u smjeru 'povećanja pravičnosti' na način da se smanje potpore velikim proizvođačima, iako su upravo veliki proizvođači ključni nositelji inovacija, tehnoloških investicija, izvoza, produktivnosti i konkurentnosti. Velike tvrtke su naša specifičnost i to treba sačuvati", istaknuo je Kovačević, dodajući kako kriteriji za dodjelu potpora trebaju biti produktivnost i konkurentnost.
Kovačević je naveo i da je u domaću poljoprivredu samo prošle godine ubrizgano sedam milijardi kuna potpora, od kojih je veliki dio otišao u socijalnu i društvenu infrastrukturu ruralnih prostora, umjesto u razvoj poljoprivrede i proizvodnju, koja je jedini pravi čuvar demografije i ostanka ljudi na selu.
"Nismo samodostatni u većini prehrambenih proizvoda, produktivnost rada u poljoprivredi nam je na razini od samo 30 posto EU prosjeka, a bilježimo i prekomjerni vanjskotrgovinski deficit. Zato potporama trebamo pomoći kreiranje poljoprivrede koja će biti usmjerena prema proizvodnji s većom dodanom vrijednosti i jačati prerađivačke kapacitete, jer tu je finalizacija, tu je najveća dodana vrijednost i najveća zarada", naglasio je potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam te dodao da strategija ne smije biti mandatni, već dugoročni dokument.
Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i direktor PP Orahovice Vlado Čondić Galiničić je rekao da je tema vrlo aktualna jer određuje kako će se razvijati domaća poljoprivreda u idućih desetak godina, dok je članica Uprave Podravke i predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK Ljiljana Šapina kazala kako je za prerađivače strategija zanimljiva jer im omogućuje da dođu do 90 posto samodostatnosti u potrebnim sirovinama.
Predstavljajući strategiju, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek je kazao kako domaću poljoprivredu trenutno karakteriziraju niska produktivnost, niska konkurentnost i niska ulaganja.
Strategija ima četiri strateška cilja - povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i njezine otpornosti na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, obnova ruralnog područja i poticanje inovacija.
"Želimo povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto", pojasnio je Tušek, napominjući kako ministarstvo računa na više od 82 milijarde kuna do 2030. godine.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenjao se 18 puta
Iz HGK u priopćenju prenose kako je poduzetnike zaimalo što je s potporama velikim kompanijama koje su 'kičma' domaće poljoprivrede te kako će se riješiti problem vlasništva zemlje koja ima neriješenu papirologiju.
Tušek je odgovorio da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenjao čak 18 puta te da trenutno predviđa sređivanje zemljišta s lokalne razine. "Imamo teškoće s kapacitetima, nove izmjene su u postupku i do jeseni bi trebale biti u Saboru", rekao je, dodajući kako je prioritet stavljanje naglaska na gospodarski program, odnosno da onaj tko zakupljuje zemlju na njoj mora stvarati novu vrijednost i dobit.
Što se potpora velikim kompanijama tiče, Tušek je rekao kako se ne može napraviti ništa revolucionarno zbog kompliciranosti sustava. "Cilj nam je da ne radimo štetu nikome, naročito ne velikim tvrtkama koje su integratori proizvodnje. Mogu samo reći da ćemo se orijentirati na mjere koje donose dodanu vrijednost", kazao je Tušek.
Na opasku da se poticanjem plasteničke proizvodnje ne pomaže prerađivačka industrija jer se njihove sirovine uzgajaju većinom na otvorenom te da bi se potpore za trajne nasade trebale vezati za otkup, Tušek je rekao da su za industrijsko povrće uveli količine koje se moraju proizvesti, ali ne mogu vezati potpore za predane količine.
Sektor za poljoprivredu HGK predložio je pet konkretnih izmjena strategije vezanih uz ostalo za očuvanje stabilnosti dohotka poljoprivrednika, učinkovitije usmjeravanje izravnih plaćanja te bolje pozicioniranje prehrambene industrije, zaključuje se u priopćenju HGK.
Inače, Udruženje prehrambeno-prerađivačke industrije HGK okuplja obavezne i dobrovoljne članice iz djelatnosti proizvodnje hrane i pića, a operativno tijelo mu je Vijeće, kojeg čine predsjednica i 14 članova prema djelatnostima.
Udruženje poljoprivrede okuplja članice koje se bave biljnom proizvodnjom i stočarstvom, a vijeće tog udruženja ima 26 članova koji su predstavnici najznačajnijih poduzeća koje se bave biljnom proizvodnjom i stočarstvom.
