Usporedbe radi, u 2016. prihodi od naknada za koncesije iznosili su 1,53 milijarde kuna. Kako je izvijestio državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić, smanjenje prihoda u 2017. imalo je negativan utjecaj jedino na državni proračun, dok su županije ostvarile istu razinu prihoda, a općine i gradovi rast od od 7,7 posto.

U registru koncesija s 31. prosincem 2017. bilo je evidentirano 9.521 aktivnih ugovora, što je porast na godišnjoj razini od 339 ugovora. Pritom, najveći broj ugovora, njih 4.354, odnosi se na ugovore za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Slijedi 1.377 ugovora s područja rudarstva te 1.074 ugovora za lučke djelatnosti, za koje je u toj godini sklopljeno i najviše novih ugovora, njih 236.

Ukupan iznos nepodmirenih obveza za koncesije krajem 2017. iznosio je 147,1 milijun kuna i smanjen je za 37,5 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije.

Prema davateljima koncesija, najveći iznos dugovanja sa zadnjim danom 2017. godine otpadao je na agencije, urede državne uprave, županije te općine i gradove, koje su ukupno potraživale 54,5 milijuna kuna. Slijedi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta s 38,4 milijuna kuna potraživanja, zatim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje je po osnovi koncesija potraživalo 23,7 milijuna kuna, kao i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s neznatno manjim iznosom. 

Prema vrsti koncesije, najveći iznos duga otpada na rudarstvo, 45,3 milijuna kuna te pomorsko dobro, 40,6 milijuna kuna.

Zrinušić je podsjetio da je 2017. donesen i potpuno novi zakon o koncesijama, čime su stvorene pretpostavke jačanja postojećeg okvira te su dodatne uređene obveze davatelja koncesija. Također, kaže Zrinušić, u cilju boljeg praćenja i naplate prihoda od koncesija, Ministarstvo financija je kao upravno tijelo unaprijedilo sustav nadzora nad koncesijama u okviru nadležnosti Carinske uprave, a što je propisano i novim zakonom o koncesijama.