Uz blagi rast na mjesečnoj razini (+0,3%) ukupni krediti stanovništu krajem svibnja dosegnuli su 137,9 mlijardi kuna. Navedeni iznos je 3,6 milijardi kuna kuna viši nego krajem svibnja 2020. Godišnja nominalna stopa tako se zadržala na travanjskih 2,7 posto, pokazuje RBA analiza
Udio kunskih u ukupnim kreditima krajem svibnja iznosio je 55%. Na stanje nominalnog iznosa kredita tako su utjecala i tečajna kretanja odnosno nešto niža razina srednjeg tečaja EUR/HRK i na godišnjoj i na mjesečnoj razini od 0,6%.
Krajem svibnja u odnosu na kraj prosinca 2020. ukupna potraživanja na osnovu kredita prema sektoru stanovništva porasla su 1,3% ili 1,74 mlrd. kuna. Na osnovi transakcija, prema pokazeteljima koje je objavila središnja banka, promatrano po sektorima, na mjesečnoj je razini ponovo naglašen rast stambenih kredita (0,5 mlrd. kuna ili 0,8%) pod utjecajem provedbe novoga kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita, a blago su porasli i gotovinski nenamjenski krediti (0,1 mlrd. kuna ili 0,3%).
vezane vijesti
Na godišnjoj razini, stambeni krediti ubrzali su rast s 9,3% u travnju na 9,7% u svibnju, a gotovinski nenamjenski nastavili su ublažavati pad (s −1,2% na −0,3%) pa su tako krediti stanovništvu, na osnovi transakcija, ubrzali rast na 3,5% (s 3,1%). Na osnovi stanja, stambeni krediti koji čine 46,4% ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva dosegnuli su 64,1 mlrd kuna te su bili 1,69 mlrd kuna viši u odnosu na kraj 2020.
Na godišnjoj razini stopa rasta je nakon 9% u travnju usporila na 8,7% na kraju svibnja.
S druge strane gotovinski nenamjenski krediti, unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,1% s iznosom od 52,6 mlrd kuna niži su u odnosu na isti mjesec 2020. za 0,8% dok su u usporedbi s krajem prošle godine blago porasli za 0,7%. Uz povišenu nesigurnost ostvarivanja prinosa na financijskoj imovini višeg rizika i izostanku prinosa na financijsku imovinu niskog rizika, kućanstva pojačano ulaže u nekretnine.
Nakon ulaganja slobodnih sredstava kućanstva se namjenski zadužuju, pa se godišnje stope rasta stambenih kredita približavaju dvoznamenkastoj razini.
U segmentu stanovništva rast stambenih kredita dodatno potiču državne mjere za subvencioniranje otplate stambenih kredita za mlađe dobne skupine.
Povratak potrošačkog optimizma uz popuštanje epidemioloških mjera usporeno se prenosi na rast potražnje za gotovinskim kreditima, jer kućanstva prvo troše financijske zalihe akumulirane u razdoblju nedostupnosti dijela usluga. Ipak, očekujemo da će zahvaljujući rastu stambenih kredita ukupni krediti stanovništvu porasti do razine od 5% godišnje.
