Uz prosječne mirovine koje su nakon srpanjskog usklađivanja 'porasle' na svega 571,46 eura, ne čudi da se sve veći broj hrvatskih umirovljenika odlučuje raditi. Iako je rad uz mirovinu moguć još od 2012. godine, tek od 2019. je proširena i bolje definirana ta mogućnost.

Tada je omogućen rad na pola radnog vremena umirovljenicima koji primaju starosnu mirovinu, uz zadržavanje punog iznosa te mirovine. Dvije godine poslije to su pravo dobili i obiteljski umirovljenici. Trenutno uz mirovinu radi oko 33.000 starijih građana. Mali dio njih, poput umirovljenih vojnika, policajaca ili vatrogasaca radi na puno radno vrijeme uz pola mirovine.

Interes za radom sve veći

Ova bi se mogućnost mogla uskoro proširiti na sve umirovljenike, potvrdila je za N1 predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović nakon konstituirajuće sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je bilo govora i o toj temi. 

'To smo dogovorili i to će biti uvršteno u novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Godinama smo to tražili i sada je napokon naš prijedlog prihvaćen. U europskim zemljama umirovljenici rade da si poprave kvalitetu života, a ne zato da prežive kao što je slučaj kod nas. Zato umirovljenici iz tih zemalja putuju, idu na krstarenja ili ljetuju po dva mjeseca', potvrdila je Petrović dodavši da je stopa zaposlenih umirovljenika u Europi 25 posto, u skandinavskim zemljama čak 40 posto, a u Hrvatskoj - 2,8 posto.

Interes za radom uz mirovinu sve je veći. Statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da se svake godine broj umirovljenika koji rade poveća za četiri do pet tisuća. Najviše ih radi u trgovini, gdje je i najveća potražnja za radnicima. No, ograničenje radnog vremena na četiri sata, mnogima je prepreka za zapošljavanje. 

'Tražili smo da svi to mogu, da ne bude diskriminacije i povlaštenih u tom smislu. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava potvrđeno nam je da će to biti prihvaćeno. Prijedlog najprije mora ići u javnu raspravu, ali nema tu nekih posebnih detalja. Po svom izboru umirovljenci će moći raditi ili pola radnog vremena uz punu mirovinu ili puno radno vrijeme uz pola mirovine', objasnila je Petrović.

Nezasluženo niske mirovine

Argument protiv širenja mogućnosti rada uz mirovinu mnogima je gubitak smisla mirovine kao dijela života u kojem bi ljudi trebali zaista mirovati od rada. Nerijetko se može čuti kako se tako zapravo uvodi 'rad do smrti'. No, Petrović inzistira da su mirovine za odrađeni radni vijek u Hrvatskoj nezasluženo niske. 

'Pogledajte kako u drugim zemljama ljudi mirovini rade da bi si priuštili putovanja i ljetovanja. Naši umirovljenici ne razmišljaju o tome jer se bore za preživljavanje. Naravno, neće raditi svi, nego samo oni koji to mogu. Kod nas je 2,8 posto umirovljenika koji rade, što je mizerno naspram 25 posto koliki je prosjek u Europi. Znači da prostora za to ima, a vjerojatno i interesa. Nije cilj da umirovljenici rade. Cilj je da imaju mirovine dovoljne za pristoja život. Ali ako ih nemaju, zašto im ne omogućiti da rade ako žele i mogu', zaključila je predsjednica SUH-a.