Fond je osnovan u travnju prošle godine pod pritiskom vlade kao privatna inicijativa banaka i osiguravatelja koji su u startu za potrebe dokapitalizacije posrnulih zajmodavaca osigurali ukupno 4,25 milijardi eura. Doprinos su dali i UniCredit i Intesa Sanpaolo, vlasnici Zaba-e i PBZ-a.

Fond je neposredno nakon osnivanja 'ubrizgao' 3,4 milijarde eura u banke Popolare di Vicenza i Veneto banke, koje nisu uspjele prikupiti kapital na tržištu. U međuvremenu su potražile i državnu pomoć budući da im za nastavak poslovanja treba još kapitala. 

Dokument objavljen u srijedu na internetskoj stranici Unicredita pokazuje da je banka otpisala 547 milijuna eura od ukupno 686 milijuna eura udjela u Atlanteu. 

Fond se u posljednje vrijeme suočava sa sve većim zahtjevima posrnulih banaka za kapitalom i otkupom nenaplativih kredita, pri čemu su neki ulagači jasno dali do znanja da više ne namjeravaju ulagati.

Pri osnivanju fonda, ulagačima je obećan godišnji prinos od šest posto da bi u međuvremenu bili prisiljeni otpisivati značajne iznose. UniCredit je prema podacima na internetskoj stranici otpisao oko 80 posto udjela a Intesa je prema objavljenom poslovnom izvješću za 2016. otpisala 227 milijuna eura. 

U prosincu prošle godine zbog nezainteresiranosti većih ulagača propao je i plan o najvećoj prodaji nenaplativih kredita u Italiji, kojom se posrnula banka Monte dei Paschi di Siena pokušala riješiti ukupno 28 milijardi eura loših kredita.

Kako je ustvrdio čelnik Atlantea Alessandro Penati, to se dogodilo zato što je prodaja bila povezana s ‘loše osmišljenom i još lošije realiziranom dokapitalizacijom’.

Čelnik Atlantea se na konferenciji za medije održanoj početkom veljače požalio da je fond osnovan na brzinu i da je dobio ‘40.000 zadaća ali ne i resurse’. ‘Da bi postigli željene rezultate, trebaju dodatne četiri milijarde eura’, istaknuo je tada Penati. ‘Mislio sam da se može kreirati tržište na nenaplative talijanske kredite ali sada sam skeptičan, s obzirom na iskustvo iz proteklih šest mjeseci’, kazao je.