Udruga škrlet Moslavina, koja okuplja osam moslavačkih proizvođača škrleta – Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasić - već neko vrijeme udruženim snagama radi na povećanju vidljivosti i prepoznatljivosti autohtone sorte vina te brendiranju njegove postojbine Moslavine kao vinske i turističke destinacije.

Udruga koja okuplja vinare dobar je primjer prijelaza generacija u krugovima moslavačkih proizvođača vina. Mladi vinari su, naime, stasali te polako zamjenjuju roditelje koji su uspjeli revitalizirati tu autohtonu moslavačku sortu, ulažući pritom svu svoju strast, znanje i kreaciju kako bi škrlet dospio na vinske karte hrvatskog turizma.

Dobri poznavatelji vina ističu kako škrlet to zaslužuje jer je, kako kažu, 'iskreno vino' koje na prvo kušanje nudi svoju prirodnost i originalnost.

>>> Hrvatski vinari najveći hit na sajmu Wine Expo

‘Škrlet bi definitivno trebao biti više prisutan i imati bolji tretman na hrvatskoj vinskoj sceni. Vinari okupljeni u ovu udrugu ulažu puno energije u promociju sorte i vrlo inovativno pristupaju vinifikaciji škrleta pa se, osim unaprijeđenih klasičnih izdanja, dosta uspješno igraju predikatima i pjenušavim vinima. Osim toga, drago mi je vidjeti tako poduzetne i entuzijastične mlade ljude koji su - suprotno trendu iseljavanja iz Hrvatske - odlučili kroz vinski i seoski turizam vratiti život na selo. Uostalom, život i rad u prirodnom okruženju nešto je čemu teži sve više ljudi na svijetu pa se za njih može reći da su u trendu’, smatra Saša Zec, enolog i promotor vina i vinarstva te jedan od organizatora Dana otvorenih butelja na Gradecu, svojevrsne zagrebačke ljetne vinske špice.

Veliki potencijali

Vinski stručnjaci tvrde da škrlet, iako nepoznat široj javnosti, ima potencijal i za kratka i srednja odležavanja do pet godina. Prema mišljenju sommeliera Tome Jakopovića, riječ je o vinu koje je veliki prijatelj hrane i mediteranske kuhinje, tjestenine i laganih rižota te je vrlo zahvalna sorta za ugostiteljstvo.

'Jedino udruženim snagama nas vinara, vinskih znalaca te predstavnika lokalne vlasti i turističkih zajednica možemo doprinijeti tome da moslavački turizam i škrlet postanu široko prepoznatljivi', mišljenja je Janko Kezele, predsjednik Udruge škrlet Moslavina.

Mogućnosti škrleta prepoznala je i Turistička zajednica Kutina koja kao pokrovitelj manifestacije na Gradecu velike nade ulaže u turističke adute moslavačkog kraja, među kojima je i spomenuto vino koje ima sve kvalitete da postane novo ljetno hit vino.

>>> Busamo se vinarstvom, a proizvodnja vina se u pet godina prepolovila

‘Moslavina je vinorodni kraj u zagrljaju bisera prirode Lonjskog polja i trsnog gorja i kao takva pravi je raj za zaljubljenike u prirodu, rekreaciju i enogastronomiju. Turizam doživljaja je turizam budućnosti, a mi imamo adute za buduće turiste: škrlet i vinske staze, domaću gastronomiju, prirodne ljepote, biciklističke rute i pješačke staze…’, ističe Ivana Grdić, direktorica TZ-a Kutina.

Ovan kao zaštitni znak

Inače, škrlet je jedna od rijetkih sorti vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj za koju možemo reći da je autohtona. Ne možemo sa sigurnošću reći je li ovdje i nastala ili je davno donesena na ovo područje, ali danas je, osim na području moslavačkog vinogorja, nema u značajnijoj mjeri negdje drugdje.

Škrlet još zovu škrtec, vinek žuti, ovinek slatki, osukač, maslec, žutak, a staro moslavačko ime mu je i žuti ovnek, koje je dobio jer mu grozd izgleda poput ovnove glave, stoga je zaštitni znak udruge vinara stilizirana glava ovna.