Dalić se u Teheranu susrela s potpredsjednikom Irana Mohammadom B. Nobakhtom, ministrom gospodarstva i financija Masoudom Karbasiyanom te guvernerom Iranske centralne banke Valiollahom Saifom. Dalić se susrela i s ministrom industrije, rudarstva i trgovine Mohammadom Shariatmadaryem i predsjednikom iranske komore trgovine, industrije, rudarstva i poljoprivrede Gholamhosseinom Shafeijem te se obratiti sudionicima poslovnog vijeća hrvatske i iranske gospodarske komore, nakon čega su predviđeni sastanci hrvatskih i iranskih tvrtki iz područja industrije, turizma, energetike te prehrambenog sektora.

'Gospodarskom forumu je prisustvovalo 11 hrvatskih te 50 iranskih tvrtki i institucija. U sklopu foruma održana je i prva sjednica Zajedničkoga poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore i Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore', kažu nam u Ministarstvu gospodarstva.

'S hrvatske strane radilo se o tvrtkama iz područja industrije i energetike, industrijske ekologije, elektro-energetskog sektora, turizma, prehrambene industrije, naftne industrije i konzultantskim tvrtkama. Dojmovi su pozitivni i postoji dobra perspektiva rada u Iranu u navedenim područjima, unatoč postojećim poteškoćama s platnim prometom. Iz tvrtke Končar smatraju da je moguće kratkoročno poslovati na projektnoj bazi, a da je u slučaju dugoročnih suradnji potrebno pronaći lokalnog partnera preko kojega mogu imati pristup i državnim poticajima u Iranu. Iz Ine očekuju nastavak suradnje koja je stopirana zbog sankcija u segmentima istraživanja i proizvodnje', dodaju u Ministarstvu.

Ono što je Dalić istaknula jest da tržište Irana od 80 milijuna ljudi otvara brojne prilike za hrvatske tvrtke, posebno u područjima energetike, inženjerstva, prehrambene industrije, farmaceutike i turizma.

Iz HGK ističu i kako potencijal za suradnju posebno postoji u sektoru nafte i plina, automobilskoj industriji, elektro-energetskom sektoru, brodogradnji, prehrambenoj industriji, turizmu i željezničkom sektoru.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna je robna razmjena Hrvatske i Irana prošle godine iznosila vrlo skromnih 58 milijuna eura. Hrvatska je lani u Iran izvezla roba u vrijednosti od 5,3 milijuna eura, što je 33,6 posto više nego godinu prije, no znatno brže je rastao hrvatski uvoz iz Irana te je lani dosegnuo 52,8 milijuna eura, naspram 537.000 eura 2016. godine.

Novi val sankcija Iranu manje će pogoditi europske kompanije, dok će najlošije proći američki i europski divovi. Primjerice, Airbus i Boeing nalaze se u skupini kompanija koje čekaju dozvolu američkog ministarstva financija za početak poslovanja u Iranu pod strogim nadzorom nakon ukidanja sankcija 2015. godine u sklopu sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Hrvatsko gospodarstvo, iako je tek simbolično izloženo Iranu i aktualnoj krizi, moglo bi pak 'nadrapati' zbog sve viših cijena nafte. Neizvjesnost na Bliskom istoku uvijek podiže cijenu sirove nafte, što nije dobro ni za hrvatsku industriju ni potrošače jer su cijene benzina i dizela već probile psihološki važnu razinu od deset kuna po litri.

Unatoč ublaženom režimu sankcija nakon sklapanja tog sporazuma, Washington je zadržao embargo na poslovne veze američkih državljana s Iranom, a iranskim kompanijama zabranjeno je korištenje američkog financijskog sustava.

U utorak je Trumpov kabinet kompanijama dao rok od 90 do 180 dana da izađu iz postojećih ugovora. Boeing je u prosincu 2016. godine objavio da je s Iranom postigao sporazum o prodaji 80 zrakoplova, čija je vrijednost procijenjena na 16,6 milijardi dolara. U travnju 2017. izvijestili su i o ugovoru s iranskim prijevoznikom Iran Aseman Airlinesom o prodaji 30 Boeinga 737 MAX za tri milijarde dolara, koji je uključivao i pravo kupnje dodatnih 30 letjelica.

Podružnice General Electrica smještene izvan SAD-a sklopile su pak od 2017. ugovore vrijedne desetke milijuna dolara o isporuci opreme za proizvodnju plina i za plinske termoelektrane i tvornice petrokemikalija, pokazuje podnesak američkom regulatoru za trgovinu vrijednosnicama od 1. svibnja.

Francuskom naftnom divu Totalu prijeti gubitak ugovora o razvoju iranskog naftnog polja Južni Pars, a iz kompanije su upozorili da njihova pozicija u projektu ovisi o situaciji s iranskim nuklearnim sporazumom.

Volkswagen je prošle godine objavio da je ponovo počeo prodavati automobile u Iranu. U SAD-u su i dalje suočeni s otvorenim pitanjima vezanim za skandal s krivotvorenjem podataka o emisijama štetnih plinova iz dizelskih automobila, a američko tržište iznimno im je važno. Francuski PSA Peugeot sklopio je pak prošle godine sporazum o prodaji automobila u Iranu, izvješćujući u međuvremenu o rastu prodaje u toj zemlji.